Taksonomski izvor: Hand, R. (2011): Apiaceae. – In: Euro+Med Plantbase - the information resource for Euro-Mediterranean plant diversity.
Izvor podataka o rasprostranjenju: GIS baza vaskularne flore Republike Srpske. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Katedra za ekologiju šuma.
ID imena u bazi: 9025
Takson u EURO+MED: Chaerophyllum hirsutum L.
Nepublikovanih nalaza: 28
Publikovanih nalaza: 54
Reference:
Beck-Mannagetta G. (1887b). Flora von Südbosnien und der angrenzenden Hercegovina. III. Teil. Nach den Ergebnissen einer dahin im Jahre 1885 unternommenen Reise und den in der Literatur vorhandenen Angaben. Annalen des K.K. Naturhistorischen Hofmuseums
Beck-Mannagetta G. (1927). Flora Bosnae, Hercegovinae et regionis Novipazar III. Choripetalae (finis). Srpska kraljevska akademija, Posebna izdanja 63, Prirodnjački i matematički spisi 15: 1–487.
Bjelčić Ž. (1966). Vegetacija pretplaninskog pojasa planne Jahorine. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodne nauke, Nova serija 5: 31-103.
Brujić J., Milanović Đ., Tupeša N., Ćuk B., Ćeha M., Veselinović D., Ristanović J., Kuvelja A., Vuković S., Tupeša D., Ristanović O., Marić B. (2011). Biodiverzitet područja Cicelj. Arbor Magna, Banja Luka, BA: 105 str.
Bucalo V., Brujić J., Travar J., Milanović Ð. (2007). Flora Nacionalnog parka Kozara. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Banja Luka, BA: 383 str.
Bucalo V., Brujić J., Travar J., Milanović Đ. (2008). Flora prašumskog rezervata Lom. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Banja Luka, BA: 550 str.
Fiala F. (1892d). Osječenica i Klekovača planina kod Petrovca. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 4(4): 366–372.
Formanek E. (1889). Beitrag zur Flora von Bosnien und der Hercegovina. Österreische Botanische Zeitschrift 39(1): 22–28.
Formanek E. (1890). Zweiter Beitrag zur Flora von Bosnien und der Hercegovina. Österreische Botanische Zeitschrift 40(2): 73–106.
Handel-Mazzetti H. R. E. F. von, Stadlmann J., Janchen E., Faltis F. (1906a). Beitrag zur Kenntnis der Flora von West-Bosnien. Österreische Botanische Zeitschrift 56(1): 27–37.
Lakušić R., Mišić L., Golić S. (1987). Ranunculetum serbici Lakušić, Mišić et Golić Ass. nova. Bilten Društva ekologa BiH, serija A 4: 117-121.
Lakušić R., Redžić S. (1989). Flora i vegetacija vaskularnih biljaka u refugijalno-reliktnim ekosistemima kanjona rijeke Drine i njenih pritoka. Glasnik Odjeljenja prirodnih nauka Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Titograd 7: 107-206.
Lakušić R., Redžić S., Muratspahić D., Omerović S. (1987). Struktura i dinamika fitocenoza na trajnim plohama Nacionalnog parka Sutjeska. Bilten Društva ekologa SR BiH, serija A, Ekološke monografije 4: 53-105.
Malý K. (1923). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine IX. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 35: 123–162.
Malý K. (1940). Notizzen zur Flora von Bosnien-Hercegovina. Glasnik Zemaljskog muzeja Nezavisne države Hrvatske u Bosni i Hercegovini 52(2): 21–46.
Milanović Đ., Brujić J., Stupar V., Bucalo V., Travar J., Cvjetićanin R. (2015). Vaskularna flora planine Klekovače u Bosni i Hercegovini. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 23: 15–83. doi:10.7251/GSF1523015
Mišić L. (1984). Vegetacija livada i pašnjaka na planini Treskavici. Ph.D. Thesis, University of Sarajevo, Sarajevo, BA: 311 str.
Pavlović-Muratspahić D. (1995). Biljne vrste i njihove zajednice kao indikatori degradiranosti ekosistema u zoni klimatogene vegetacije hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum illyricum Ht et al. 1974). Prirodno-matematički fakultet u Krag
Protić Đ. (1902). Treći prilog k poznavanju flore Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 14(1): 17–68.
Redžić S. (1988). Šumske fitocenoze i njihova staništa u uslovima totalnih sječa. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, Posebno izdanje 41: 1-260.
Redžić S. (1991). Singeneza vegetacije u ekosistemima vertikalnog profila planine Ozren kod Sarajeva. Ph.D. Thesis, University of Sarajevo, Sarajevo, BA: 147 str.
Slavnić Ž. (1954). O vegetaciji planinskih torova u Bosni. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 7(1-2): 169-180.