Taksonomski izvor: Hand, R. (2011): Apiaceae. – In: Euro+Med Plantbase - the information resource for Euro-Mediterranean plant diversity.
Izvor podataka o rasprostranjenju: GIS baza vaskularne flore Republike Srpske. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Katedra za ekologiju šuma.
ID imena u bazi: 8350
Takson u EURO+MED: Carum carvi L.
Nepublikovanih nalaza: 5
Publikovanih nalaza: 77
Reference:
Beck-Mannagetta G. (1887b). Flora von Südbosnien und der angrenzenden Hercegovina. III. Teil. Nach den Ergebnissen einer dahin im Jahre 1885 unternommenen Reise und den in der Literatur vorhandenen Angaben. Annalen des K.K. Naturhistorischen Hofmuseums
Beck-Mannagetta G. (1927). Flora Bosnae, Hercegovinae et regionis Novipazar III. Choripetalae (finis). Srpska kraljevska akademija, Posebna izdanja 63, Prirodnjački i matematički spisi 15: 1–487.
Brujić J., Milanović Đ., Tupeša N., Ćuk B., Ćeha M., Veselinović D., Ristanović J., Kuvelja A., Vuković S., Tupeša D., Ristanović O., Marić B. (2011). Biodiverzitet područja Cicelj. Arbor Magna, Banja Luka, BA: 105 str.
Hofmann F. (1882b). Beitrag zur Kenntniss der Flora von Bosnien. Österreische Botanische Zeitschrift 32(4): 111–116.
Kovačević Z. (2015). Vascular Flora of Bardača Complex. Agro-knowledge Journal 16(2): 193–214. doi:10.7251/AGREN1502193K
Lakušić R., Muratspahić-Pavlović D., Redžić S. (1982). Vegetacija ekosistema kraških polja Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 35: 81-92.
Malý K. (1910). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine II. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 22(3): 685–694.
Malý K. (1919). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine V-VI. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 31(1): 61–93.
Malý K. (1920). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine VII-VIII. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 31(1): 128–153.
Malý K. (1928). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine X. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 40(1): 107–166.
Milanović Đ., Brujić J., Stupar V., Bucalo V., Travar J., Cvjetićanin R. (2015). Vaskularna flora planine Klekovače u Bosni i Hercegovini. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 23: 15–83. doi:10.7251/GSF1523015
Mišić L. (1984). Vegetacija livada i pašnjaka na planini Treskavici. Ph.D. Thesis, University of Sarajevo, Sarajevo, BA: 311 str.
Pantocsek J. (1874). Adnotationes ad floram et faunam Hercegovinae, Crnagorae et Dalmatiae. C. F. Wigand, Posonii: 143 str.
Pavlović-Muratspahić D. (1995). Biljne vrste i njihove zajednice kao indikatori degradiranosti ekosistema u zoni klimatogene vegetacije hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum illyricum Ht et al. 1974). Prirodno-matematički fakultet u Krag
Petronić S. (2010). Ekološke i fitogeografske karakteristike zajednice Onopordetum acanthii Br.-Bl. 1926. Arhiv za tehničke nauke 3: 149-155.
Protić Đ. (1902). Treći prilog k poznavanju flore Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 14(1): 17–68.
Redžić S. (1991). Singeneza vegetacije u ekosistemima vertikalnog profila planine Ozren kod Sarajeva. Ph.D. Thesis, University of Sarajevo, Sarajevo, BA: 147 str.
Redžić S., Trakić S., Barudanović S. (2013). Patterns of vegetation diversity of grasslands and pastures - Crvanj Mt. (Herzegovina, Western Balkan). Scientific research and essays 8(39): 1944-1965.
Ritter-Studnička H. (1954). Flora i vegetacija livada kraških polja Bosne i Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 7(1–2): 25–109.
Ritter-Studnička H. (1959). Flora i vegetacija na dolomitima Bosne i Hercegovine IV - Lastva kod Trebinja. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 12(1–2): 137–185.
Slavnić Ž., Bjelčić Ž. (1963). Glavna biljnogeografska obilježja sjeverozapadne Bosne. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodne nauke 2: 41–59.