Vrsta | PRIHVAĆEN TAKSON [Euro+Med]

Capsella bursa-pastoris (L.) Medik.

in Medikus, Pfl.-Gatt.: 85. 1792
Klasifikacija: Carstvo: Plantae Odjeljak: Tracheophyta Pododjeljak: Spermatophytina Klasa: Magnoliopsida Nadred: Rosanae Red: Brassicales Familija: Brassicaceae Rod: Capsella

Taksonomski izvor: Marhold, K. (2011): Brassicaceae. – In: Euro+Med Plantbase - the information resource for Euro-Mediterranean plant diversity.

Izvor podataka o rasprostranjenju: GIS baza vaskularne flore Republike Srpske. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Katedra za ekologiju šuma.

ID imena u bazi: 7762

EUNIS ime taksona:

GBIF ID:

Capsella bursa-pastoris (L.) Medik. u Republici Srpskoj
NARODNA IMENA:
SINONIMI:
Bursa pastoris Hill ,  Bursa djurdjurae Shull ,  Bursa fracticruris Borbás ,  Bursa nana (Baumg.) Borbás ,  Bursa occidentalis Shull ,  Bursa pastoris Weber ,  Capsella patagonica E.B.Almq. ,  Capsella apetala Opiz ,  Capsella batavorum E.B.Almq. ,  Capsella bursa-pastoris subsp. occidentalis (Shull) Maire ,  Capsella bursa-pastoris subsp. typica Emb. & Maire ,  Capsella bursa-pastoris var. minuta Post ,  Capsella concava E.B.Almq. ,  Capsella heegeri Solms ,  Capsella mediterranea E.B.Almq. ,  Capsella ruderalis Jord. ,  Capsella stenocarpa Timb.-Lagr. ,  Capsella treviorum E.B.Almq. ,  Capsella turoniensis E.B.Almq. ,  Solmsiella heegeri (Solms) Borbás ,  Thlaspi bursa-pastoris L.
PODACI O NALAZIMA (ukupno 188)

Nepublikovanih nalaza: 118

Publikovanih nalaza: 70


Reference:

Beck-Mannagetta G. (1887a). Flora von Südbosnien und der angrenzenden Hercegovina. II. Teil. Nach den Ergebnissen einer dahin im Jahre 1885 unternommenen Reise und den in der Literatur vorhandenen Angaben. Annalen des K.K. Naturhistorischen Hofmuseums 2

Beck-Mannagetta G. (1916a). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka II. (7.) dio Nastavak. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 28(1): 41–168.

Bjelčić Ž. (1966). Vegetacija pretplaninskog pojasa planne Jahorine. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodne nauke, Nova serija 5: 31-103.

Brujić J., Milanović Đ., Tupeša N., Ćuk B., Ćeha M., Veselinović D., Ristanović J., Kuvelja A., Vuković S., Tupeša D., Ristanović O., Marić B. (2011). Biodiverzitet područja Cicelj. Arbor Magna, Banja Luka, BA: 105 str.

Bucalo V., Brujić J., Travar J., Milanović Ð. (2007). Flora Nacionalnog parka Kozara. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Banja Luka, BA: 383 str.

Hofmann F. (1882a). Beitrag zur Kenntniss der Flora von Bosnien. Österreische Botanische Zeitschrift 32(3): 73–81.

Kovačević Z. (2013). Asocijacija Diplotaxietum muralis (ass. nova) u korovskoj vegetaciji vinograda rejona Hercegovina. Agroznanje 14(4): 591-606. doi:10.7251/AGRSR1304591K

Kovačević Z. (2015). Vascular Flora of Bardača Complex. Agro-knowledge Journal 16(2): 193–214. doi:10.7251/AGREN1502193K

Kovačević Z., Kelečević B., Mitrić S. (2015). Association of Cynodono-Sorghetum halepensae (Laban 1974) Kojić 1979 in the vineyards of Bosnia and Herzegovina. U: Book of proceedings from "Sixth International Scientific Agricultural Symposium "A

Kummer F., Sendtner O. (1849b). Eunumeratio plantarum in itinere Sendtneriano in Bosnia lectarum, cum definitionibus novarum specierum et adumbrationibus obscurarum varietatumque. Flora oder Allgemeine Botanische Zeitung 32(48): 753–768.

Malý K., Bjelčić Ž. (1949). Prilog poznavanju flore okoline Dobruna kod Višegrada. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 2(1–2): 3–16.

Milanović Đ., Brujić J., Stupar V., Bucalo V., Travar J., Cvjetićanin R. (2015). Vaskularna flora planine Klekovače u Bosni i Hercegovini. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 23: 15–83. doi:10.7251/GSF1523015

Pantocsek J. (1874). Adnotationes ad floram et faunam Hercegovinae, Crnagorae et Dalmatiae. C. F. Wigand, Posonii: 143 str.

Pavlović-Muratspahić D. (1995). Biljne vrste i njihove zajednice kao indikatori degradiranosti ekosistema u zoni klimatogene vegetacije hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum illyricum Ht et al. 1974). Prirodno-matematički fakultet u Krag

Petronić S. (2010). Ekološke i fitogeografske karakteristike Rorippetum austriacae Oberdorfer 1957. U: Proceedings of "First International Symposium Agrosym Jahorina 2010." Jahorina, BA: 398-404.

Petronić S. (2010). Ekološke i fitogeografske karakteristike zajednice Onopordetum acanthii Br.-Bl. 1926. Arhiv za tehničke nauke 3: 149-155.

Petronić S., Bratić N. (2016). Ruderal assiciation Sambucetum ebuli Felfödy of the municipality of Pale (Bosnia and Herzegovina). U: Book of proceedings from "Seventh International Scientific Agricultural Symposium "Agrosym 2016", Jahorina, Octo

Petronić S., Ćodo B. (2011). Polygonetum avicularis ruderalna zajednica na području Pala. U: Proceedings of "Second International Symposium Agrosym Jahorina 2011." Jahorina, BA: 441-447.

Protić Đ. (1902). Treći prilog k poznavanju flore Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 14(1): 17–68.

Redžić S. (1988). Šumske fitocenoze i njihova staništa u uslovima totalnih sječa. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, Posebno izdanje 41: 1-260.

Ritter-Studnička H. (1956). Beitrag zur ökologie der Serpentinflora in Bosnien. Vegetatio 7(2): 89–98.

Slavnić Ž. (1954). O vegetaciji planinskih torova u Bosni. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 7(1-2): 169-180.

Slavnić Ž., Bjelčić Ž. (1963). Glavna biljnogeografska obilježja sjeverozapadne Bosne. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodne nauke 2: 41–59.

Topalić-Trivunović L., Šumatić N. (2004). Reynoutria japonica Houtt. - invasive species in ruderal flora of Banja Luka. Acta Herbologica 13(1): 13-18.

Šumatić N. (1997). Korovska flora i vegetacija panonskog basena Republike Srpske. Prirodno-Matematički fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, Banja Luka, BA: 100 str.

Šumatić N. (2000). Arctio-Artemisietum vulgaris Ruderalna zajednica na području Banje Luke. Acta Herbologica 9(1): 61-68.