Vrsta | PRIHVAĆEN TAKSON [Euro+Med]

Campanula rapunculus L.

Sp. Pl.: 164. 1753
Klasifikacija: Carstvo: Plantae Odjeljak: Tracheophyta Pododjeljak: Spermatophytina Klasa: Magnoliopsida Nadred: Asteranae Red: Asterales Familija: Campanulaceae Rod: Campanula

Taksonomski izvor: Castroviejo, S., Aldasoro, J. J. & Alarcón, M.; with contributions from Hand, R. (2010): Campanulaceae. – In: Euro+Med Plantbase - the information resource for Euro-Mediterranean plant diversity.

Izvor podataka o rasprostranjenju: GIS baza vaskularne flore Republike Srpske. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Katedra za ekologiju šuma.

ID imena u bazi: 7640

Takson u EURO+MED: Campanula rapunculus L.

EUNIS ime taksona:

GBIF ID:

Campanula rapunculus L. u Republici Srpskoj
NARODNA IMENA:
SINONIMI:
Campanula elatior Hoffmanns. & Link ,  Campanula lambertiana A.DC. ,  Campanula rapunculus subsp. lambertiana (A.DC.) Rech.f. ,  Campanula verruculosa Hoffmanns. & Link
PODACI O NALAZIMA (ukupno 58)

Nepublikovanih nalaza: 14

Publikovanih nalaza: 44


Reference:

Beck-Mannagetta G., Malý K., Bjelčić Ž. (1983). Flora Bosnae et Hercegovinae IV Sympetalae Pars 4. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodnjačko odjeljenje, Posebno izdanje 4: 3–188.

Brujić J., Milanović Đ., Tupeša N., Ćuk B., Ćeha M., Veselinović D., Ristanović J., Kuvelja A., Vuković S., Tupeša D., Ristanović O., Marić B. (2011). Biodiverzitet područja Cicelj. Arbor Magna, Banja Luka, BA: 105 str.

Bucalo V., Brujić J., Travar J., Milanović Ð. (2007). Flora Nacionalnog parka Kozara. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Banja Luka, BA: 383 str.

Fiala F. (1891b). Florističke vijesti. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 3(1): 45–48.

Handel-Mazzetti H. R. E. F. von, Stadlmann J., Janchen E., Faltis F. (1906e). Beitrag zur Kenntnis der Flora von West-Bosnien. Österreische Botanische Zeitschrift 56(5–6): 219–224.

Korica B. (1950). Prilog poznavanju flore Veleži (Hercegovina) (Prva  floristička studija). Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 3(1–2): 9–36.

Lakušić R., Muratspahić-Pavlović D., Redžić S. (1982). Vegetacija ekosistema kraških polja Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 35: 81-92.

Malý K. (1928). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine X. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 40(1): 107–166.

Malý K., Bjelčić Ž. (1949). Prilog poznavanju flore okoline Dobruna kod Višegrada. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 2(1–2): 3–16.

Pantocsek J. (1874). Adnotationes ad floram et faunam Hercegovinae, Crnagorae et Dalmatiae. C. F. Wigand, Posonii: 143 str.

Pavlović-Muratspahić D. (1995). Biljne vrste i njihove zajednice kao indikatori degradiranosti ekosistema u zoni klimatogene vegetacije hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum illyricum Ht et al. 1974). Prirodno-matematički fakultet u Krag

Ritter-Studnička H. (1952). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 5(1–2): 349–380.

Ritter-Studnička H. (1953). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine II. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 6(1–2): 21–37.

Ritter-Studnička H. (1954). Flora i vegetacija livada kraških polja Bosne i Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 7(1–2): 25–109.

Ritter-Studnička H. (1959). Flora i vegetacija na dolomitima Bosne i Hercegovine IV - Lastva kod Trebinja. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 12(1–2): 137–185.

Slavnić Ž., Bjelčić Ž. (1963). Glavna biljnogeografska obilježja sjeverozapadne Bosne. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodne nauke 2: 41–59.

Stefanović V. (1969). Fitocenoza brdskog lužnjaka u istočnoj Bosni Quercetum roboris montanum (Stef., 1960) Ass. n. Ekologija 4(2): 225-236.