Vrsta | PRIHVAĆEN TAKSON [Euro+Med]

Sp. Pl.: 164. 1753

Klasifikacija: Carstvo: Plantae Odjeljak: Tracheophyta Pododjeljak: Spermatophytina Klasa: Magnoliopsida Nadred: Asteranae Red: Asterales Familija: Campanulaceae Rod: Campanula

NARODNA IMENA:

SINONIMI:
Campanula cristallocalyx Adamović ,  Campanula hispida Lej. ,  Campanula persicifolia subsp. eriocarpa (K.Koch) U.Dettmann & Rothm. ,  Campanula persicifolia subsp. sessiliflora (Velen.) Greuter & Burdet ,  Campanula persicifolia subsp. subpyrenaica (Timb.-Lagr.) Fed. ,  Campanula persicifolia var. sessiliflora Velen. ,  Campanula pumila F.W.Schmidt ,  Campanula sessiliflora K.Koch ,  Campanula subpyrenaica Timb.-Lagr.

PODACI O NALAZIMA (ukupno 259)

---

Nepublikovanih nalaza: 172

Publikovanih nalaza: 87

---

Reference:

Beck-Mannagetta G. (1887b). Flora von Südbosnien und der angrenzenden Hercegovina. III. Teil. Nach den Ergebnissen einer dahin im Jahre 1885 unternommenen Reise und den in der Literatur vorhandenen Angaben. Annalen des K.K. Naturhistorischen Hofmuseums

Beck-Mannagetta G., Malý K., Bjelčić Ž. (1983). Flora Bosnae et Hercegovinae IV Sympetalae Pars 4. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodnjačko odjeljenje, Posebno izdanje 4: 3–188.

Blagojević V. (2016). Edafske karakteristike i tipovi staništa šuma crnog bora u Republici Srpskoj. Ph.D. Thesis, University of Belgrade, Beograd, RS: 207 str.

Blau O. (1877). Reisen in Bosnien und der Hertzegowina. Topographische Und Pflanzengeographische Aufzeichnungen. Verlag von Dietrich Veimer, Berlin: 271 str.

Brujić J., Milanović Đ., Tupeša N., Ćuk B., Ćeha M., Veselinović D., Ristanović J., Kuvelja A., Vuković S., Tupeša D., Ristanović O., Marić B. (2011). Biodiverzitet područja Cicelj. Arbor Magna, Banja Luka, BA: 105 str.

Bucalo V., Brujić J., Travar J., Milanović Ð. (2007). Flora Nacionalnog parka Kozara. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Banja Luka, BA: 383 str.

Dizdarević M., Lakušić R., Grgić P., Kutleša Lj., Pavlović B., Jonlija R. (1984). Ekološke osnove poimanja reliktnosti vrste Picea omorika Pančić. Bilten Društva ekologa Bosne i Hercegovine, Serija a - ekološke monografije 2: 1-56.

Fabijanić B., Burlica Č., Vukorep I., Živanov N. (1967). Tipovi šuma na eocenskom flišu severne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu 12(1): 1-89.

Fiala F. (1896). Prilozi flori Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 8(3): 293–324.

Fukarek P. (1970). Šumske zajednice prašumskog rezervata Perućice u Bosni. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Posebna izdanja 15(4): 157-262.

Fukarek P., Fabijanić B., Janjić N. (1974). Nova nalazišta sladuna (Quercus conferta Kit.) u Bosni i Hercegovini. U: Zbornik radova sa Simpozijuma povodom 100. godišnjice prve Jugoslovenske dendrologije Josifa Pančića. Srpska akademija nauka i umet

Fukarek P., Stefanović V. (1958). Prašuma Perućica i njena vegetacija. Radovi Poljoprivredno-Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, B. Šumarstvo 3: 93-146.

Korica B. (1950). Prilog poznavanju flore Veleži (Hercegovina) (Prva  floristička studija). Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 3(1–2): 9–36.

Lakušić R., Redžić S. (1991). Vegetacija refugijalno-reliktnih ekosistema sliva rijeke Une. Bilten Društva ekologa BiH, serija B 6: 25-73.

Lakušić R., Redžić S., Muratspahić D., Omerović S. (1987). Struktura i dinamika fitocenoza na trajnim plohama Nacionalnog parka Sutjeska. Bilten Društva ekologa SR BiH, serija A, Ekološke monografije 4: 53-105.

Malý K. (1933). Materialien zu G. v. Beck’s Flora des ehemaligen Bosnien-Hercegovina. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 45(1): 71–141.

Miletić M., Milanović Đ., Stupar V., Brujić J. (2016). Šumska vegetacija Trešnjika kod Banje Luke. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 25: 15-40.

Ritter-Studnička H. (1953). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine II. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 6(1–2): 21–37.

Ritter-Studnička H. (1970). Die Flora der Serpentinvorkommen in Bosnien, Vol. 130. Schweizerbart Science Publishers, Stuttgart, DE: 100 str.

Slavnić Ž., Bjelčić Ž. (1963). Glavna biljnogeografska obilježja sjeverozapadne Bosne. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodne nauke 2: 41–59.

Stefanović V. (1960). Tipovi šuma bijelog bora na području krečnjaka istočne Bosne. Radovi Naučnog društva SR Bosne i Hercegovine 16, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka 4: 85-142.

Stefanović V. (1964). Šumska vegetacija na verfenskim pješčarima i glincima istočne i jugoistočne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu 9(3): 1-86.

Stefanović V. (1964). Šumska vegetacija šireg područja Trebevića. Radovi Naučnog društva SR Bosne i Hercegovine, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka 25(7): 57-153.

Stefanović V. (1996). Fitocenoza bukve sa veprinom mekolisnom sjeverne Bosne (ass. Rusco hypoglossi-Fagetum submontanum V. Stefanović 1990. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Prirodne nauke, Nova serija 31: 311-322.

Stefanović V., Manuševa L. (1966). Šumska vegetacija i zemljišta na perm-karboskim pješčarima i škriljcima u Bosni. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu 11(3): 4-95.

Čolić D. (1953). Staništa Pančićeve omorike na desnoj obali Drine. Zaštita prirode 4-5: 425-659.

Čolić D., Rhežak V. (1964). Problem efikasne zaštite Pančićeve omorike (Picea omorika Panč.) u graničnom području između Srbije i Bosne. Zaštita prirode 27-28: 133-153.