NARODNA IMENA:
Taksonomski izvor: Raab-Straube, E. von, Hand, R., Hörandl, E. & Nardi, E. (2014+): Ranunculaceae. – In: Euro+Med Plantbase - the information resource for Euro-Mediterranean plant diversity.
Izvor podataka o rasprostranjenju: GIS baza vaskularne flore Republike Srpske. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Katedra za ekologiju šuma.
ID imena u bazi: 3608
Takson u EURO+MED: Actaea spicata L.
Nepublikovanih nalaza: 68
Publikovanih nalaza: 187
Reference:
Beck-Mannagetta G. (1887a). Flora von Südbosnien und der angrenzenden Hercegovina. II. Teil. Nach den Ergebnissen einer dahin im Jahre 1885 unternommenen Reise und den in der Literatur vorhandenen Angaben. Annalen des K.K. Naturhistorischen Hofmuseums 2
Beck-Mannagetta G. (1909). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka II. (5.) dio. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 21(1): 135–166.
Beus V. (1986). Fitocenoze bukve i jele na bazičnim i ultrabazičnim eruptivima ofiolitske zone u Bosni. Ph.D. Thesis, University of Sarajevo, Sarajevo, BA: 113 str.
Brujić J., Milanović Đ., Tupeša N., Ćuk B., Ćeha M., Veselinović D., Ristanović J., Kuvelja A., Vuković S., Tupeša D., Ristanović O., Marić B. (2011). Biodiverzitet područja Cicelj. Arbor Magna, Banja Luka, BA: 105 str.
Bucalo V., Brujić J., Travar J., Milanović Ð. (2007). Flora Nacionalnog parka Kozara. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Banja Luka, BA: 383 str.
Bucalo V., Brujić J., Travar J., Milanović Đ. (2008). Flora prašumskog rezervata Lom. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Banja Luka, BA: 550 str.
Dizdarević M., Lakušić R., Grgić P., Kutleša Lj., Pavlović B., Jonlija R. (1984). Ekološke osnove poimanja reliktnosti vrste Picea omorika Pančić. Bilten Društva ekologa Bosne i Hercegovine, Serija a - ekološke monografije 2: 1-56.
Fabijanić B., Burlica Č., Vukorep I., Živanov N. (1967). Tipovi šuma na eocenskom flišu severne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu 12(1): 1-89.
Fiala F. (1892d). Osječenica i Klekovača planina kod Petrovca. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 4(4): 366–372.
Formanek E. (1888). Beitrag zur Flora von Bosnien und der Hercegovina. Österreische Botanische Zeitschrift 38(7): 240–244.
Fukarek P. (1970). Šumske zajednice prašumskog rezervata Perućice u Bosni. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Posebna izdanja 15(4): 157-262.
Fukarek P., Stefanović V. (1958). Prašuma Perućica i njena vegetacija. Radovi Poljoprivredno-Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, B. Šumarstvo 3: 93-146.
Handel-Mazzetti H. R. E. F. von, Stadlmann J., Janchen E., Faltis F. (1905a). Beitrag zur Kenntnis der Flora von West-Bosnien. Österreische Botanische Zeitschrift 55(11): 424–438.
Lakušić R., Redžić S. (1989). Flora i vegetacija vaskularnih biljaka u refugijalno-reliktnim ekosistemima kanjona rijeke Drine i njenih pritoka. Glasnik Odjeljenja prirodnih nauka Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Titograd 7: 107-206.
Lakušić R., Redžić S., Muratspahić D., Omerović S. (1987). Struktura i dinamika fitocenoza na trajnim plohama Nacionalnog parka Sutjeska. Bilten Društva ekologa SR BiH, serija A, Ekološke monografije 4: 53-105.
Malý K. (1908). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 20(4): 555–557.
Malý K. (1928). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine X. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 40(1): 107–166.
Malý K. (1933). Materialien zu G. v. Beck’s Flora des ehemaligen Bosnien-Hercegovina. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 45(1): 71–141.
Milanović Đ., Brujić J., Stupar V., Bucalo V., Travar J., Cvjetićanin R. (2015). Vaskularna flora planine Klekovače u Bosni i Hercegovini. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 23: 15–83. doi:10.7251/GSF1523015
Miletić M., Milanović Đ., Stupar V., Brujić J. (2016). Šumska vegetacija Trešnjika kod Banje Luke. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 25: 15-40.
Murbeck S. (1891). Beiträge zur Kenntniss der Flora von Südbosnien und der Hercegovina. Lunds Universitets Arsskrift 27: 182.
Petronić S., Pavlović D., Bratić N., Todorović S. (2012). Mountain mapple (Acer heldreichii Orph. ex Boiss.) in the flora and vegetation of mountain Jahorina. U: Book of proceedings from "Third International Scientific Agricultural Symposium "Agros
Protić Đ. (1902). Treći prilog k poznavanju flore Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 14(1): 17–68.
Redžić S. (1988). Šumske fitocenoze i njihova staništa u uslovima totalnih sječa. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, Posebno izdanje 41: 1-260.
Redžić S., Barudanović S. (2010). The patterns of diversity of forest vegetation of the Crvanj Mountain in the Herzegovina (west Balkan Peninsula). Šumarski list 134(5-6): 261-274.
Slavnić Ž., Bjelčić Ž. (1963). Glavna biljnogeografska obilježja sjeverozapadne Bosne. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodne nauke 2: 41–59.
Stefanović V. (1970). Aceri visianii-Piceetum subalpinum die neue Gesellschaft des Griechischen Ahorn und der Fichte der Dinariden. Mitteilungen der Ostalpin-Dinarischen Gesellschaft für Vegetationskunde 11: 205-211.
Stefanović V. (1996). Fitocenoza bukve sa veprinom mekolisnom sjeverne Bosne (ass. Rusco hypoglossi-Fagetum submontanum V. Stefanović 1990. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Prirodne nauke, Nova serija 31: 311-322.
Tregubov V. S. (1941). Les forets vierges montagnardes des Alpes Dinariques - Massif de Klekovatcha-Guermetch: Étude Botanique et Forestiere. Causse, Graille et Castelnau, Montpellier, FR: 118 str.
Vandas K. (1888a). Beiträge zur Kenntniss der Flora von Süd-Hercegovina. Österreische Botanische Zeitschrift 38(10): 329–337.
Čolić D. (1953). Staništa Pančićeve omorike na desnoj obali Drine. Zaštita prirode 4-5: 425-659.
Čolić D., Rhežak V. (1964). Problem efikasne zaštite Pančićeve omorike (Picea omorika Panč.) u graničnom području između Srbije i Bosne. Zaštita prirode 27-28: 133-153.