NARODNA IMENA:
Taksonomski izvor: ILDIS World Database of Legumes 2010. (copyright © ILDIS).
Izvor podataka o rasprostranjenju: GIS baza vaskularne flore Republike Srpske. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Katedra za ekologiju šuma.
ID imena u bazi: 34437
Takson u EURO+MED: Vicia cracca L.
Nepublikovanih nalaza: 160
Publikovanih nalaza: 336
Reference:
Beck-Mannagetta G. (1887b). Flora von Südbosnien und der angrenzenden Hercegovina. III. Teil. Nach den Ergebnissen einer dahin im Jahre 1885 unternommenen Reise und den in der Literatur vorhandenen Angaben. Annalen des K.K. Naturhistorischen Hofmuseums
Beck-Mannagetta G. (1927). Flora Bosnae, Hercegovinae et regionis Novipazar III. Choripetalae (finis). Srpska kraljevska akademija, Posebna izdanja 63, Prirodnjački i matematički spisi 15: 1–487.
Bjelčić Ž. (1966). Vegetacija pretplaninskog pojasa planne Jahorine. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodne nauke, Nova serija 5: 31-103.
Blagojević V. (2016). Edafske karakteristike i tipovi staništa šuma crnog bora u Republici Srpskoj. Ph.D. Thesis, University of Belgrade, Beograd, RS: 207 str.
Blau O. (1877). Reisen in Bosnien und der Hertzegowina. Topographische Und Pflanzengeographische Aufzeichnungen. Verlag von Dietrich Veimer, Berlin: 271 str.
Brujić J., Milanović Đ., Tupeša N., Ćuk B., Ćeha M., Veselinović D., Ristanović J., Kuvelja A., Vuković S., Tupeša D., Ristanović O., Marić B. (2011). Biodiverzitet područja Cicelj. Arbor Magna, Banja Luka, BA: 105 str.
Bucalo V., Brujić J., Travar J., Milanović Ð. (2007). Flora Nacionalnog parka Kozara. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Banja Luka, BA: 383 str.
Bucalo V., Brujić J., Travar J., Milanović Đ. (2008). Flora prašumskog rezervata Lom. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Banja Luka, BA: 550 str.
Bucalo V., Jakšić Ž. (2010). Novo nalazište vrste Daphne cneorum L. u kanjonu Sokošnice kod Šipova. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 12: 1-8.
Fabijanić B., Burlica Č., Vukorep I., Živanov N. (1967). Tipovi šuma na eocenskom flišu severne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu 12(1): 1-89.
Handel-Mazzetti H. R. E. F. von, Stadlmann J., Janchen E., Faltis F. (1905c). Beitrag zur Kenntnis der Flora von West-Bosnien. Österreische Botanische Zeitschrift 55(12): 478–487.
Hofmann F. (1882b). Beitrag zur Kenntniss der Flora von Bosnien. Österreische Botanische Zeitschrift 32(4): 111–116.
Korica B. (1950). Prilog poznavanju flore Veleži (Hercegovina) (Prva floristička studija). Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 3(1–2): 9–36.
Kovačević J. (1959). Pregled tipova travnjaka s agroekološkog gledišta područja bivših bosanskih kotara Sanski Most, Mrkonjić-Grad, Bosanski Petrovac i Lijevča Polja. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 12(1-2): 3-46.
Kovačević Z. (2015). Vascular Flora of Bardača Complex. Agro-knowledge Journal 16(2): 193–214. doi:10.7251/AGREN1502193K
Lakušić R., Muratspahić-Pavlović D., Redžić S. (1982). Vegetacija ekosistema kraških polja Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 35: 81-92.
Lakušić R., Redžić S. (1989). Flora i vegetacija vaskularnih biljaka u refugijalno-reliktnim ekosistemima kanjona rijeke Drine i njenih pritoka. Glasnik Odjeljenja prirodnih nauka Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Titograd 7: 107-206.
Lakušić R., Redžić S., Muratspahić D., Omerović S. (1987). Struktura i dinamika fitocenoza na trajnim plohama Nacionalnog parka Sutjeska. Bilten Društva ekologa SR BiH, serija A, Ekološke monografije 4: 53-105.
Malý K. (1928). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine X. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 40(1): 107–166.
Milanović Đ., Brujić J., Stupar V., Bucalo V., Travar J., Cvjetićanin R. (2015). Vaskularna flora planine Klekovače u Bosni i Hercegovini. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 23: 15–83. doi:10.7251/GSF1523015
Mišić L. (1984). Vegetacija livada i pašnjaka na planini Treskavici. Ph.D. Thesis, University of Sarajevo, Sarajevo, BA: 311 str.
Murbeck S. (1891). Beiträge zur Kenntniss der Flora von Südbosnien und der Hercegovina. Lunds Universitets Arsskrift 27: 182.
Pantocsek J. (1874). Adnotationes ad floram et faunam Hercegovinae, Crnagorae et Dalmatiae. C. F. Wigand, Posonii: 143 str.
Pavlović-Muratspahić D. (1995). Biljne vrste i njihove zajednice kao indikatori degradiranosti ekosistema u zoni klimatogene vegetacije hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum illyricum Ht et al. 1974). Prirodno-matematički fakultet u Krag
Petronić S. (2010). Ekološke i fitogeografske karakteristike zajednice Onopordetum acanthii Br.-Bl. 1926. Arhiv za tehničke nauke 3: 149-155.
Redžić S. (1988). Šumske fitocenoze i njihova staništa u uslovima totalnih sječa. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, Posebno izdanje 41: 1-260.
Redžić S. (1991). Singeneza vegetacije u ekosistemima vertikalnog profila planine Ozren kod Sarajeva. Ph.D. Thesis, University of Sarajevo, Sarajevo, BA: 147 str.
Redžić S. (2006). The weed community of Campanulo-Prunelletum vulgaris ass. nova at the Dinaric Alps (W. Balkan). Herbologia 7(2): 93-102.
Redžić S., Lakušić R., Muratspahić D., Bjelčić Ž., Omerović S. (1984). Struktura i dinamika fitocenoza u ekosistemima Cincara i Vitoroga. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 37: 123-177.
Redžić S., Trakić S., Barudanović S. (2013). Patterns of vegetation diversity of grasslands and pastures - Crvanj Mt. (Herzegovina, Western Balkan). Scientific research and essays 8(39): 1944-1965.
Ritter-Studnička H. (1952). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 5(1–2): 349–380.
Ritter-Studnička H. (1956). Beitrag zur ökologie der Serpentinflora in Bosnien. Vegetatio 7(2): 89–98.
Ritter-Studnička H. (1970). Die Flora der Serpentinvorkommen in Bosnien, Vol. 130. Schweizerbart Science Publishers, Stuttgart, DE: 100 str.
Slavnić Ž., Bjelčić Ž. (1963). Glavna biljnogeografska obilježja sjeverozapadne Bosne. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodne nauke 2: 41–59.
Stefanović V. (1960). Tipovi šuma bijelog bora na području krečnjaka istočne Bosne. Radovi Naučnog društva SR Bosne i Hercegovine 16, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka 4: 85-142.
Stefanović V. (1961). Prilog poznavanju mikroklime nekih šumskih staništa u području istočne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu 6: 117-135.
Stefanović V. (1964). Šumska vegetacija na verfenskim pješčarima i glincima istočne i jugoistočne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu 9(3): 1-86.
Stefanović V. (1964). Šumska vegetacija šireg područja Trebevića. Radovi Naučnog društva SR Bosne i Hercegovine, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka 25(7): 57-153.
Stefanović V. (1969). Fitocenoza brdskog lužnjaka u istočnoj Bosni Quercetum roboris montanum (Stef., 1960) Ass. n. Ekologija 4(2): 225-236.
Stefanović V., Manuševa L. (1966). Šumska vegetacija i zemljišta na perm-karboskim pješčarima i škriljcima u Bosni. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu 11(3): 4-95.
Stefanović V., Manuševa L. (1971). Šumska vegetacija i zemljišta na andezitu i dacitu istočne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu 15(1-3): 1-83.
Tregubov V. S. (1941). Le Piceetum omoricae. Communication Sigma 77: 14–20.
Tregubov V. S. (1941). Les forets vierges montagnardes des Alpes Dinariques - Massif de Klekovatcha-Guermetch: Étude Botanique et Forestiere. Causse, Graille et Castelnau, Montpellier, FR: 118 str.
Šumatić N. (1997). Korovska flora i vegetacija panonskog basena Republike Srpske. Prirodno-Matematički fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, Banja Luka, BA: 100 str.