Vrsta | PRIHVAĆEN TAKSON [Euro+Med]

Viburnum lantana L.

Sp. Pl.: 268. 1753
Klasifikacija: Carstvo: Plantae Odjeljak: Tracheophyta Pododjeljak: Spermatophytina Klasa: Magnoliopsida Nadred: Asteranae Red: Dipsacales Familija: Viburnaceae Rod: Viburnum

Taksonomski izvor: Raab-Straube, E. von (2017+): Viburnaceae. – In: Euro+Med Plantbase - the information resource for Euro-Mediterranean plant diversity.

Izvor podataka o rasprostranjenju: GIS baza vaskularne flore Republike Srpske. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Katedra za ekologiju šuma.

ID imena u bazi: 34406

Takson u EURO+MED: Viburnum lantana L.

EUNIS ime taksona:

GBIF ID:

Viburnum lantana L. u Republici Srpskoj
NARODNA IMENA:
SINONIMI:
Viburnum aragonense Pau
PODACI O NALAZIMA (ukupno 326)

Nepublikovanih nalaza: 129

Publikovanih nalaza: 197


Reference:

Beus V. (1970). Prilog poznavanju nalazišta medvjeđe lijeske (Corylus colurna L.) u Bosni i Hercegovini. Narodni šumar 14(8-10): 425-436.

Blagojević V. (2016). Edafske karakteristike i tipovi staništa šuma crnog bora u Republici Srpskoj. Ph.D. Thesis, University of Belgrade, Beograd, RS: 207 str.

Brujić J., Milanović Đ., Tupeša N., Ćuk B., Ćeha M., Veselinović D., Ristanović J., Kuvelja A., Vuković S., Tupeša D., Ristanović O., Marić B. (2011). Biodiverzitet područja Cicelj. Arbor Magna, Banja Luka, BA: 105 str.

Fabijanić B., Burlica Č., Vukorep I., Živanov N. (1967). Tipovi šuma na eocenskom flišu severne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu 12(1): 1-89.

Fabijanić B., Manuševa L. (1984). Prilog poznavanju ekologije prašumskih fitocenoza Nacionalnog parka "Sutjeska." Naše starine 16-17: 239-250.

Fukarek P. (1970). Šumske zajednice prašumskog rezervata Perućice u Bosni. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Posebna izdanja 15(4): 157-262.

Fukarek P., Stefanović V. (1958). Prašuma Perućica i njena vegetacija. Radovi Poljoprivredno-Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, B. Šumarstvo 3: 93-146.

Kaćanski D. (1983). Dinamika biocenoza ekosistema rijeke Vrbas (do Jajca) [Elaborat]. Biološki institut Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, BA: 66 str.

Korica B. (1950). Prilog poznavanju flore Veleži (Hercegovina) (Prva  floristička studija). Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 3(1–2): 9–36.

Lakušić R., Redžić S. (1989). Flora i vegetacija vaskularnih biljaka u refugijalno-reliktnim ekosistemima kanjona rijeke Drine i njenih pritoka. Glasnik Odjeljenja prirodnih nauka Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Titograd 7: 107-206.

Lakušić R., Redžić S. (1991). Vegetacija refugijalno-reliktnih ekosistema sliva rijeke Une. Bilten Društva ekologa BiH, serija B 6: 25-73.

Lakušić R., Redžić S., Muratspahić D., Omerović S. (1987). Struktura i dinamika fitocenoza na trajnim plohama Nacionalnog parka Sutjeska. Bilten Društva ekologa SR BiH, serija A, Ekološke monografije 4: 53-105.

Malý K. (1940). Notizzen zur Flora von Bosnien-Hercegovina. Glasnik Zemaljskog muzeja Nezavisne države Hrvatske u Bosni i Hercegovini 52(2): 21–46.

Milanović Đ., Brujić J., Stupar V., Bucalo V., Travar J., Cvjetićanin R. (2015). Vaskularna flora planine Klekovače u Bosni i Hercegovini. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 23: 15–83. doi:10.7251/GSF1523015

Miletić M., Milanović Đ., Stupar V., Brujić J. (2016). Šumska vegetacija Trešnjika kod Banje Luke. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 25: 15-40.

Pantocsek J. (1874). Adnotationes ad floram et faunam Hercegovinae, Crnagorae et Dalmatiae. C. F. Wigand, Posonii: 143 str.

Pavlović-Muratspahić D. (1995). Biljne vrste i njihove zajednice kao indikatori degradiranosti ekosistema u zoni klimatogene vegetacije hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum illyricum Ht et al. 1974). Prirodno-matematički fakultet u Krag

Redžić S., Barudanović S. (2010). The patterns of diversity of forest vegetation of the Crvanj Mountain in the Herzegovina (west Balkan Peninsula). Šumarski list 134(5-6): 261-274.

Ritter-Studnička H. (1954). Flora i vegetacija livada kraških polja Bosne i Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 7(1–2): 25–109.

Stefanović V. (1960). Tipovi šuma bijelog bora na području krečnjaka istočne Bosne. Radovi Naučnog društva SR Bosne i Hercegovine 16, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka 4: 85-142.

Stefanović V. (1964). Šumska vegetacija šireg područja Trebevića. Radovi Naučnog društva SR Bosne i Hercegovine, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka 25(7): 57-153.

Stefanović V. (1987). Revizija postojećih i izdvajanje novih sjemenskih sastojina i proučavanje bioloških karakteristika smrče, jele, bijelog i crnog bora u funkciji proizvodnje kvalitetnog sjemena za potrebe šumarstva SR BiH [Elaborat]. Šumarski

Stefanović V. (1989). Prilog poznavanju fitogeografskih i fitocenoloških odnosa bjelograbovih šuma izvan klimazonalnog areala u Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Prirodne nauke, Nova serija 28: 103-119.

Stefanović V., Manuševa L. (1966). Šumska vegetacija i zemljišta na perm-karboskim pješčarima i škriljcima u Bosni. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu 11(3): 4-95.

Stefanović V., Manuševa L. (1971). Šumska vegetacija i zemljišta na andezitu i dacitu istočne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu 15(1-3): 1-83.