Podvrsta | PRIHVAĆEN TAKSON [Euro+Med]

Veröff. Geobot. Inst. Rübel Zürich 43: 189. 1970

Klasifikacija: Carstvo: Plantae Odjeljak: Tracheophyta Pododjeljak: Spermatophytina Klasa: Magnoliopsida Nadred: Asteranae Red: Lamiales Familija: Lamiaceae Rod: Thymus

NARODNA IMENA:

SINONIMI:
Thymus agoustensis Formánek ,  Thymus alpigenus (A.Kern. ex Heinr.Braun) Ronniger ,  Thymus balcanus Borbás ,  Thymus balcanus subvar. arnautorum (Ronniger) Diklic ,  Thymus balcanus var. arnautorum Ronniger ,  Thymus balcanus var. beckii Ronniger ,  Thymus balcanus var. brevidens Velen. ,  Thymus balcanus var. decorus Ronniger ,  Thymus balcanus var. micevskii Matevski ,  Thymus balcanus var. vandasii (Velen.) Ronniger ,  Thymus effusus var. kapelae Borbás ,  Thymus humifusus var. alpestris Čelak. ,  Thymus kapelae (Borbás) Dalla Torre & Sarnth. ,  Thymus kerneri Borbás ,  Thymus kerneri var. epitrichus Borbás ,  Thymus kerneri var. oblongifolius Beck ,  Thymus longicaulis var. ciliatus K.Malý ,  Thymus polytrichus A.Kern. ex Borbás ,  Thymus polytrichus subsp. vallicola (Heinr.Braun) Debray ex Kerguélen ,  Thymus serpyllum f. brevidens Lyka ,  Thymus serpyllum f. epitrichus Lyka ,  Thymus serpyllum f. harzianus Lyka ,  Thymus serpyllum f. hegianus Lyka ,  Thymus serpyllum f. kapelae (Borbás) Lyka ,  Thymus serpyllum f. kerneri (Borbás) Lyka ,  Thymus serpyllum f. orthotrichus Lyka ,  Thymus serpyllum f. raeticus Lyka ,  Thymus serpyllum f. rupicaprarum Lyka ,  Thymus serpyllum f. semicalvus Lyka ,  Thymus serpyllum f. thellungianus Lyka ,  Thymus serpyllum subsp. alpestris Briq. ,  Thymus serpyllum subsp. balcanus (Borbás) Lyka ,  Thymus serpyllum subsp. pfiffianus Lyka ,  Thymus serpyllum subsp. polytrichus (A.Kern. ex Borbás) Briq. ,  Thymus serpyllum subsp. trachselianus (Opiz) Lyka ,  Thymus serpyllum var. alpestris Briq. ,  Thymus trachselianus Opiz ,  Thymus serpyllum var. polytrichus (A.Kern. ex Borbás) Briq. ,  Thymus serpyllum var. trachselianus (Opiz) Briq. ,  Thymus trachselianus var. vallicola Heinr.Braun ,  Thymus vallicola (Heinr.Braun) Ronniger ,  Thymus vandasii Velen.

PODACI O NALAZIMA (ukupno 163)

---

Nepublikovanih nalaza: 20

Publikovanih nalaza: 143

---

Reference:

Beck-Mannagetta G., Malý K., Bjelčić Ž. (1974). Flora Bosnae et Hercegovinae IV Sympetalae Pars 3. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodnjačko odjeljenje, Posebno izdanje 3: 5–83.

Bjelčić Ž. (1966). Vegetacija pretplaninskog pojasa planne Jahorine. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodne nauke, Nova serija 5: 31-103.

Blagojević V. (2016). Edafske karakteristike i tipovi staništa šuma crnog bora u Republici Srpskoj. Ph.D. Thesis, University of Belgrade, Beograd, RS: 207 str.

Brujić J., Milanović Đ., Tupeša N., Ćuk B., Ćeha M., Veselinović D., Ristanović J., Kuvelja A., Vuković S., Tupeša D., Ristanović O., Marić B. (2011). Biodiverzitet područja Cicelj. Arbor Magna, Banja Luka, BA: 105 str.

Fukarek P. (1956). Zajednica klekovine bora (Pinetum mughi Horvat) i neke razvojne tendencije na bosansko-hercegovačkim planinama. Šumarski list 80(11-12): 343-357.

Fukarek P. (1970). Šumske zajednice prašumskog rezervata Perućice u Bosni. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Posebna izdanja 15(4): 157-262.

Fukarek P., Stefanović V. (1958). Prašuma Perućica i njena vegetacija. Radovi Poljoprivredno-Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, B. Šumarstvo 3: 93-146.

Korica B. (1950). Prilog poznavanju flore Veleži (Hercegovina) (Prva  floristička studija). Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 3(1–2): 9–36.

Kovačević J. (1959). Pregled tipova travnjaka s agroekološkog gledišta područja bivših bosanskih kotara Sanski Most, Mrkonjić-Grad, Bosanski Petrovac i Lijevča Polja. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 12(1-2): 3-46.

Lakušić R. (1970). Die Vegetation der südöstlichen Dinariden. Vegetatio 21(4-6): 321-373.

Lakušić R., Bjelčić Ž., Šilić Č., Mišić L., Kutleša L., Grgić P. (1969). Biološko upoznavanje prašumskog područja Perućice u kompleksu planina Maglić, Volujak i Zelengora [Elaborat]. Biološki institut Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,

Lakušić R., Redžić S., Muratspahić D., Omerović S. (1987). Struktura i dinamika fitocenoza na trajnim plohama Nacionalnog parka Sutjeska. Bilten Društva ekologa SR BiH, serija A, Ekološke monografije 4: 53-105.

Malý K. (1923). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine IX. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 35: 123–162.

Malý K. (1933). Materialien zu G. v. Beck’s Flora des ehemaligen Bosnien-Hercegovina. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 45(1): 71–141.

Milanović Đ., Brujić J., Stupar V., Bucalo V., Travar J., Cvjetićanin R. (2015). Vaskularna flora planine Klekovače u Bosni i Hercegovini. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 23: 15–83. doi:10.7251/GSF1523015

Mišić L. (1984). Vegetacija livada i pašnjaka na planini Treskavici. Ph.D. Thesis, University of Sarajevo, Sarajevo, BA: 311 str.

Redžić S. (1991). Singeneza vegetacije u ekosistemima vertikalnog profila planine Ozren kod Sarajeva. Ph.D. Thesis, University of Sarajevo, Sarajevo, BA: 147 str.

Redžić S., Lakušić R., Muratspahić D., Barudanović S. (1996). Fitocenoze subalpinskog i alpinskog pojasa planine Crvanj u Hercegovini. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Prirodne nauke, Nova serija 31: 285-310.

Redžić S., Lakušić R., Muratspahić D., Bjelčić Ž., Omerović S. (1984). Struktura i dinamika fitocenoza u ekosistemima Cincara i Vitoroga. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 37: 123-177.

Slavnić Ž., Bjelčić Ž. (1963). Glavna biljnogeografska obilježja sjeverozapadne Bosne. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodne nauke 2: 41–59.

Stefanović V. (1960). Tipovi šuma bijelog bora na području krečnjaka istočne Bosne. Radovi Naučnog društva SR Bosne i Hercegovine 16, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka 4: 85-142.