NARODNA IMENA:
Taksonomski izvor: Raab-Straube, E. von (2014): Gymnospermae. – In: Euro+Med Plantbase - the information resource for Euro-Mediterranean plant diversity.
Izvor podataka o rasprostranjenju: GIS baza vaskularne flore Republike Srpske. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Katedra za ekologiju šuma.
ID imena u bazi: 3236
Takson u EURO+MED: Abies alba Mill.
Nepublikovanih nalaza: 359
Publikovanih nalaza: 640
Reference:
Beck-Mannagetta G. (1887a). Flora von Südbosnien und der angrenzenden Hercegovina. II. Teil. Nach den Ergebnissen einer dahin im Jahre 1885 unternommenen Reise und den in der Literatur vorhandenen Angaben. Annalen des K.K. Naturhistorischen Hofmuseums 2
Beck-Mannagetta G. (1903b). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka I. dio: Gymnospermae i Monocotyledones. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 15(1): 1–48.
Beus V. (1970). Prilog poznavanju nalazišta medvjeđe lijeske (Corylus colurna L.) u Bosni i Hercegovini. Narodni šumar 14(8-10): 425-436.
Beus V. (1986). Fitocenoze bukve i jele na bazičnim i ultrabazičnim eruptivima ofiolitske zone u Bosni. Ph.D. Thesis, University of Sarajevo, Sarajevo, BA: 113 str.
Brujić J., Milanović Đ., Tupeša N., Ćuk B., Ćeha M., Veselinović D., Ristanović J., Kuvelja A., Vuković S., Tupeša D., Ristanović O., Marić B. (2011). Biodiverzitet područja Cicelj. Arbor Magna, Banja Luka, BA: 105 str.
Bucalo V., Brujić J., Travar J., Milanović Ð. (2007). Flora Nacionalnog parka Kozara. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Banja Luka, BA: 383 str.
Bucalo V., Brujić J., Travar J., Milanović Đ. (2008). Flora prašumskog rezervata Lom. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Banja Luka, BA: 550 str.
Dizdarević M., Lakušić R., Grgić P., Kutleša Lj., Pavlović B., Jonlija R. (1984). Ekološke osnove poimanja reliktnosti vrste Picea omorika Pančić. Bilten Društva ekologa Bosne i Hercegovine, Serija a - ekološke monografije 2: 1-56.
Eremija S. (2008). Fitocenološke karakteristike bukovih šuma na Manjači. Glasnik Šumarskog fakulteta 98: 89-106.
Fabijanić B., Burlica Č., Vukorep I., Živanov N. (1967). Tipovi šuma na eocenskom flišu severne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu 12(1): 1-89.
Fabijanić B., Manuševa L. (1984). Prilog poznavanju ekologije prašumskih fitocenoza Nacionalnog parka "Sutjeska." Naše starine 16-17: 239-250.
Fiala F. (1892d). Osječenica i Klekovača planina kod Petrovca. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 4(4): 366–372.
Fukarek P. (1956). Zajednica klekovine bora (Pinetum mughi Horvat) i neke razvojne tendencije na bosansko-hercegovačkim planinama. Šumarski list 80(11-12): 343-357.
Fukarek P. (1957b). Zajednica jele i ljigovine (Rhamneto-Abietum na hercegovačkim i zapadnobosanskim planinama. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 10(1-2): 103-116.
Fukarek P. (1965). Rasprostranjenost i ekološke karakteristike krčagovine (Amphoricarpus neumayeri Vis.). Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Prirodne nauke, Nova serija 3-4: 159-180.
Fukarek P. (1969). Prilog poznavanju biljnosocioloških odnosa šuma i šibljaka Nacionalnog parka "Sutjeska." Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Posebna izdanja 11(3): 189-291.
Fukarek P. (1970). Šumske zajednice prašumskog rezervata Perućice u Bosni. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Posebna izdanja 15(4): 157-262.
Fukarek P., Fukarek Đ. (1989). Sukcesivni niz subasocijacija unutar zajednica omorike (Piceetum omorikae Tregubov, emend. P. Fukarek) u njenim sastojinama u istočnoj Bosni. Šumarski list 113(1-12): 567-580.
Fukarek P., Stefanović V. (1958). Prašuma Perućica i njena vegetacija. Radovi Poljoprivredno-Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, B. Šumarstvo 3: 93-146.
Glišić M. (1950). Fitocenološki pogledi na pošumljavanje pumskih požarišta. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 3(1-2): 115-130.
Handel-Mazzetti H. R. E. F. von, Stadlmann J., Janchen E., Faltis F. (1905b). Beitrag zur Kenntnis der Flora von West-Bosnien. Österreische Botanische Zeitschrift 55(10): 376–386.
Lakušić R., Redžić S., Muratspahić D., Omerović S. (1987). Struktura i dinamika fitocenoza na trajnim plohama Nacionalnog parka Sutjeska. Bilten Društva ekologa SR BiH, serija A, Ekološke monografije 4: 53-105.
Malý K. (1928). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine X. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 40(1): 107–166.
Milanović Đ., Brujić J., Stupar V., Bucalo V., Travar J., Cvjetićanin R. (2015). Vaskularna flora planine Klekovače u Bosni i Hercegovini. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 23: 15–83. doi:10.7251/GSF1523015
Murbeck S. (1891). Beiträge zur Kenntniss der Flora von Südbosnien und der Hercegovina. Lunds Universitets Arsskrift 27: 182.
Pantocsek J. (1874). Adnotationes ad floram et faunam Hercegovinae, Crnagorae et Dalmatiae. C. F. Wigand, Posonii: 143 str.
Petronić S., Pavlović D., Bratić N., Todorović S. (2012). Mountain mapple (Acer heldreichii Orph. ex Boiss.) in the flora and vegetation of mountain Jahorina. U: Book of proceedings from "Third International Scientific Agricultural Symposium "Agros
Redžić S. (1988). Šumske fitocenoze i njihova staništa u uslovima totalnih sječa. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, Posebno izdanje 41: 1-260.
Redžić S., Lakušić R., Muratspahić D., Bjelčić Ž., Omerović S. (1984). Struktura i dinamika fitocenoza u ekosistemima Cincara i Vitoroga. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 37: 123-177.
Ritter-Studnička H. (1970). Die Flora der Serpentinvorkommen in Bosnien, Vol. 130. Schweizerbart Science Publishers, Stuttgart, DE: 100 str.
Slavnić Ž., Bjelčić Ž. (1963). Glavna biljnogeografska obilježja sjeverozapadne Bosne. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodne nauke 2: 41–59.
Stefanović V. (1960). Tipovi šuma bijelog bora na području krečnjaka istočne Bosne. Radovi Naučnog društva SR Bosne i Hercegovine 16, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka 4: 85-142.
Stefanović V. (1961). Prilog poznavanju mikroklime nekih šumskih staništa u području istočne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu 6: 117-135.
Stefanović V. (1964). Šumska vegetacija na verfenskim pješčarima i glincima istočne i jugoistočne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu 9(3): 1-86.
Stefanović V. (1964). Šumska vegetacija šireg područja Trebevića. Radovi Naučnog društva SR Bosne i Hercegovine, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka 25(7): 57-153.
Stefanović V. (1970). Aceri visianii-Piceetum subalpinum die neue Gesellschaft des Griechischen Ahorn und der Fichte der Dinariden. Mitteilungen der Ostalpin-Dinarischen Gesellschaft für Vegetationskunde 11: 205-211.
Stefanović V. (1970). Fitocenoza bijelog bora i smrče sa brdskim lužnjakom kod Knežine na Romaniji. Radovi ANUBiH 39, Odjeljenje prirodno-matematičkih nauka 11: 125-145.
Stefanović V. (1987). Revizija postojećih i izdvajanje novih sjemenskih sastojina i proučavanje bioloških karakteristika smrče, jele, bijelog i crnog bora u funkciji proizvodnje kvalitetnog sjemena za potrebe šumarstva SR BiH [Elaborat]. Šumarski
Tregubov V. S. (1941). Le Piceetum omoricae. Communication Sigma 77: 14–20.
Tregubov V. S. (1941). Les forets vierges montagnardes des Alpes Dinariques - Massif de Klekovatcha-Guermetch: Étude Botanique et Forestiere. Causse, Graille et Castelnau, Montpellier, FR: 118 str.
Čolić D. (1953). Staništa Pančićeve omorike na desnoj obali Drine. Zaštita prirode 4-5: 425-659.
Čolić D. (1962). Nalazišta Pančićeve omorike na planini Radomišlji. Zaštita prirode, Beograd 21-25: 199-220.
Čolić D., Rhežak V. (1964). Problem efikasne zaštite Pančićeve omorike (Picea omorika Panč.) u graničnom području između Srbije i Bosne. Zaštita prirode 27-28: 133-153.