NARODNA IMENA:
Taksonomski izvor: Domina, G. (2017): Dipsacaceae. – In: Euro+Med Plantbase - the information resource for Euro-Mediterranean plant diversity.
Izvor podataka o rasprostranjenju: GIS baza vaskularne flore Republike Srpske. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Katedra za ekologiju šuma.
ID imena u bazi: 30416
Takson u EURO+MED: Scabiosa cinerea Lam.
Nepublikovanih nalaza: 73
Publikovanih nalaza: 393
Reference:
Beck-Mannagetta G. (1887b). Flora von Südbosnien und der angrenzenden Hercegovina. III. Teil. Nach den Ergebnissen einer dahin im Jahre 1885 unternommenen Reise und den in der Literatur vorhandenen Angaben. Annalen des K.K. Naturhistorischen Hofmuseums
Beck-Mannagetta G., Malý K., Bjelčić Ž. (1974). Flora Bosnae et Hercegovinae IV Sympetalae Pars 3. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodnjačko odjeljenje, Posebno izdanje 3: 5–83.
Bjelčić Ž. (1966). Vegetacija pretplaninskog pojasa planne Jahorine. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodne nauke, Nova serija 5: 31-103.
Blagojević V. (2016). Edafske karakteristike i tipovi staništa šuma crnog bora u Republici Srpskoj. Ph.D. Thesis, University of Belgrade, Beograd, RS: 207 str.
Blagojević V., Govedar Z. (2009). Šumska zemljišta i fitocenološke karakteristike šuma crnog bora na području Ozrena. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 11: 97-109.
Blau O. (1877). Reisen in Bosnien und der Hertzegowina. Topographische Und Pflanzengeographische Aufzeichnungen. Verlag von Dietrich Veimer, Berlin: 271 str.
Brujić J., Milanović Đ., Tupeša N., Ćuk B., Ćeha M., Veselinović D., Ristanović J., Kuvelja A., Vuković S., Tupeša D., Ristanović O., Marić B. (2011). Biodiverzitet područja Cicelj. Arbor Magna, Banja Luka, BA: 105 str.
Bucalo V., Brujić J., Travar J., Milanović Ð. (2007). Flora Nacionalnog parka Kozara. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Banja Luka, BA: 383 str.
Fabijanić B., Manuševa L. (1984). Prilog poznavanju ekologije prašumskih fitocenoza Nacionalnog parka "Sutjeska." Naše starine 16-17: 239-250.
Fukarek P. (1956). Zajednica klekovine bora (Pinetum mughi Horvat) i neke razvojne tendencije na bosansko-hercegovačkim planinama. Šumarski list 80(11-12): 343-357.
Fukarek P. (1965). Rasprostranjenost i ekološke karakteristike krčagovine (Amphoricarpus neumayeri Vis.). Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Prirodne nauke, Nova serija 3-4: 159-180.
Fukarek P. (1969). Prilog poznavanju biljnosocioloških odnosa šuma i šibljaka Nacionalnog parka "Sutjeska." Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Posebna izdanja 11(3): 189-291.
Fukarek P. (1970). Šumske zajednice prašumskog rezervata Perućice u Bosni. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Posebna izdanja 15(4): 157-262.
Fukarek P., Stefanović V. (1958). Prašuma Perućica i njena vegetacija. Radovi Poljoprivredno-Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, B. Šumarstvo 3: 93-146.
Handel-Mazzetti H. R. E. F. von, Stadlmann J., Janchen E., Faltis F. (1906e). Beitrag zur Kenntnis der Flora von West-Bosnien. Österreische Botanische Zeitschrift 56(5–6): 219–224.
Lakušić R. (1968). Planinska vegetacija jugoistočnih Dinarida. Glasnik Republičkog zavoda za zaštitu prirode i prirodnjačke zbirke u Titogradu 1: 9-75.
Lakušić R., Bjelčić Ž., Šilić Č., Mišić L., Kutleša L., Grgić P. (1969). Biološko upoznavanje prašumskog područja Perućice u kompleksu planina Maglić, Volujak i Zelengora [Elaborat]. Biološki institut Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,
Lakušić R., Muratspahić-Pavlović D., Redžić S. (1982). Vegetacija ekosistema kraških polja Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 35: 81-92.
Lakušić R., Redžić S., Muratspahić D., Omerović S. (1987). Struktura i dinamika fitocenoza na trajnim plohama Nacionalnog parka Sutjeska. Bilten Društva ekologa SR BiH, serija A, Ekološke monografije 4: 53-105.
Malý K. (1910). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine II. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 22(3): 685–694.
Malý K. (1923). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine IX. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 35: 123–162.
Malý K. (1928). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine X. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 40(1): 107–166.
Milanović Đ., Brujić J., Stupar V., Bucalo V., Travar J., Cvjetićanin R. (2015). Vaskularna flora planine Klekovače u Bosni i Hercegovini. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 23: 15–83. doi:10.7251/GSF1523015
Mišić L. (1984). Vegetacija livada i pašnjaka na planini Treskavici. Ph.D. Thesis, University of Sarajevo, Sarajevo, BA: 311 str.
Murbeck S. (1891). Beiträge zur Kenntniss der Flora von Südbosnien und der Hercegovina. Lunds Universitets Arsskrift 27: 182.
Pavlović-Muratspahić D. (1995). Biljne vrste i njihove zajednice kao indikatori degradiranosti ekosistema u zoni klimatogene vegetacije hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum illyricum Ht et al. 1974). Prirodno-matematički fakultet u Krag
Petronić S. (2010). Ekološke i fitogeografske karakteristike zajednice Onopordetum acanthii Br.-Bl. 1926. Arhiv za tehničke nauke 3: 149-155.
Redžić S. (1991). Singeneza vegetacije u ekosistemima vertikalnog profila planine Ozren kod Sarajeva. Ph.D. Thesis, University of Sarajevo, Sarajevo, BA: 147 str.
Redžić S., Lakušić R., Muratspahić D., Bjelčić Ž., Omerović S. (1984). Struktura i dinamika fitocenoza u ekosistemima Cincara i Vitoroga. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 37: 123-177.
Redžić S., Trakić S., Barudanović S. (2013). Patterns of vegetation diversity of grasslands and pastures - Crvanj Mt. (Herzegovina, Western Balkan). Scientific research and essays 8(39): 1944-1965.
Ritter-Studnička H. (1952). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 5(1–2): 349–380.
Ritter-Studnička H. (1956). Beitrag zur ökologie der Serpentinflora in Bosnien. Vegetatio 7(2): 89–98.
Ritter-Studnička H. (1970). Die Flora der Serpentinvorkommen in Bosnien, Vol. 130. Schweizerbart Science Publishers, Stuttgart, DE: 100 str.
Slavnić Ž. (1954). O vegetaciji planinskih torova u Bosni. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 7(1-2): 169-180.
Slavnić Ž., Bjelčić Ž. (1963). Glavna biljnogeografska obilježja sjeverozapadne Bosne. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodne nauke 2: 41–59.
Stefanović V. (1960). Tipovi šuma bijelog bora na području krečnjaka istočne Bosne. Radovi Naučnog društva SR Bosne i Hercegovine 16, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka 4: 85-142.
Stefanović V. (1961). Prilog poznavanju mikroklime nekih šumskih staništa u području istočne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu 6: 117-135.
Stefanović V. (1964). Šumska vegetacija šireg područja Trebevića. Radovi Naučnog društva SR Bosne i Hercegovine, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka 25(7): 57-153.
Stefanović V. (1987). Revizija postojećih i izdvajanje novih sjemenskih sastojina i proučavanje bioloških karakteristika smrče, jele, bijelog i crnog bora u funkciji proizvodnje kvalitetnog sjemena za potrebe šumarstva SR BiH [Elaborat]. Šumarski
Stefanović V. (1989). Prilog poznavanju fitogeografskih i fitocenoloških odnosa bjelograbovih šuma izvan klimazonalnog areala u Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Prirodne nauke, Nova serija 28: 103-119.
Stefanović V., Manuševa L. (1966). Šumska vegetacija i zemljišta na perm-karboskim pješčarima i škriljcima u Bosni. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu 11(3): 4-95.
Vandas K. (1890). Neue Beiträge zür kenntniss der flora Bosniens und Hercegovina. Sitzungsberichte der Königl. Böhmischen Gesellschaft der Wissenschaften. Mathematisch-Naturwissenschaftliche Classe 1: 249–285.