Vrsta | PRIHVAĆEN TAKSON [Euro+Med]

Saxifraga blavii (Engl.) Beck

in Ann. K. K. Naturhist. Hofmus. 2: 93. 1887
Klasifikacija: Carstvo: Plantae Odjeljak: Tracheophyta Pododjeljak: Spermatophytina Klasa: Magnoliopsida Nadred: Saxifraganae Red: Saxifragales Familija: Saxifragaceae Rod: Saxifraga

Taksonomski izvor: Marhold, K. (2011): Saxifragaceae. – In: Euro+Med Plantbase - the information resource for Euro-Mediterranean plant diversity.

Izvor podataka o rasprostranjenju: GIS baza vaskularne flore Republike Srpske. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Katedra za ekologiju šuma.

ID imena u bazi: 30348

EUNIS ime taksona:

GBIF ID:

Saxifraga blavii (Engl.) Beck u Republici Srpskoj
NARODNA IMENA:
SINONIMI:
Saxifraga adscendens subsp. blavii (Engl.) Hayek ,  Saxifraga adscendens var. blavii Engl. ,  Saxifraga tridactylites subsp. blavii (Engl.) Engl. & Irmsch.
PODACI O NALAZIMA (ukupno 68)

Nepublikovanih nalaza: 1

Publikovanih nalaza: 67


Reference:

Adamović L. (1889). Naknadno k flori južne Bosne i Hercegovine od dr viteza G. Becka. Na osnovu rezultata dvadesetdnevnog putovanja u ljetu 1888. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 1(1): 44–50.

Beck-Mannagetta G. (1887b). Flora von Südbosnien und der angrenzenden Hercegovina. III. Teil. Nach den Ergebnissen einer dahin im Jahre 1885 unternommenen Reise und den in der Literatur vorhandenen Angaben. Annalen des K.K. Naturhistorischen Hofmuseums

Beck-Mannagetta G. (1923). Flora Bosne, Hercegovine i bivšeg Sandžaka Novog Pazara II. dio (11. nastavak). Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 35(1): 49–74.

Bjelčić Ž. (1966). Vegetacija pretplaninskog pojasa planne Jahorine. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodne nauke, Nova serija 5: 31-103.

Blau O. (1877). Reisen in Bosnien und der Hertzegowina. Topographische Und Pflanzengeographische Aufzeichnungen. Verlag von Dietrich Veimer, Berlin: 271 str.

Fiala F. (1889a). O nekim endemičnim biljkama u okupiranim zemljama. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 1(1): 116–118.

Fiala F. (1892b). Botanički pohod Klek planine. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 4(3): 245–247.

Formanek E. (1890). Zweiter Beitrag zur Flora von Bosnien und der Hercegovina. Österreische Botanische Zeitschrift 40(2): 73–106.

Lakušić R. (1970). Die Vegetation der südöstlichen Dinariden. Vegetatio 21(4-6): 321-373.

Lakušić R., Bjelčić Ž., Šilić Č., Mišić L., Kutleša L., Grgić P. (1969). Biološko upoznavanje prašumskog područja Perućice u kompleksu planina Maglić, Volujak i Zelengora [Elaborat]. Biološki institut Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,

Lakušić R., Redžić S., Muratspahić D., Omerović S. (1987). Struktura i dinamika fitocenoza na trajnim plohama Nacionalnog parka Sutjeska. Bilten Društva ekologa SR BiH, serija A, Ekološke monografije 4: 53-105.

Malý K. (1933). Materialien zu G. v. Beck’s Flora des ehemaligen Bosnien-Hercegovina. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 45(1): 71–141.

Mišić L. (1984). Vegetacija livada i pašnjaka na planini Treskavici. Ph.D. Thesis, University of Sarajevo, Sarajevo, BA: 311 str.

Murbeck S. (1891). Beiträge zur Kenntniss der Flora von Südbosnien und der Hercegovina. Lunds Universitets Arsskrift 27: 182.

Redžić S., Lakušić R., Muratspahić D., Barudanović S. (1996). Fitocenoze subalpinskog i alpinskog pojasa planine Crvanj u Hercegovini. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Prirodne nauke, Nova serija 31: 285-310.

Ritter-Studnička H. (1970). Die Flora der Serpentinvorkommen in Bosnien, Vol. 130. Schweizerbart Science Publishers, Stuttgart, DE: 100 str.

Stefanović V. (1960). Tipovi šuma bijelog bora na području krečnjaka istočne Bosne. Radovi Naučnog društva SR Bosne i Hercegovine 16, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka 4: 85-142.

Stefanović V. (1964). Šumska vegetacija šireg područja Trebevića. Radovi Naučnog društva SR Bosne i Hercegovine, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka 25(7): 57-153.