Vrsta | PRIHVAĆEN TAKSON [Euro+Med]

Ranunculus montanus Willd.

Sp. Pl. 2: 1321. 1800
Klasifikacija: Carstvo: Plantae Odjeljak: Tracheophyta Pododjeljak: Spermatophytina Klasa: Magnoliopsida Nadred: Ranunculanae Red: Ranunculales Familija: Ranunculaceae Tribus: Ranunculeae Rod: Ranunculus

Taksonomski izvor: Hörandl, E. & Raab-Straube, E. von (2015): Ranunculeae. – In: Euro+Med Plantbase - the information resource for Euro-Mediterranean plant diversity.

Izvor podataka o rasprostranjenju: GIS baza vaskularne flore Republike Srpske. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Katedra za ekologiju šuma.

ID imena u bazi: 28194

Takson u EURO+MED: Ranunculus montanus Willd.

EUNIS ime taksona:

GBIF ID:

Ranunculus montanus Willd. u Republici Srpskoj
NARODNA IMENA:
SINONIMI:
Ranunculus augustanus Pignatti ,  Ranunculus geraniifolius Rouy & Foucaud ,  Ranunculus ligusticus Pignatti ,  Ranunculus tenuifolius var. velebiticus Degen ,  Ranunculus velebiticus (Degen) Trinajstić
PODACI O NALAZIMA (ukupno 272)

Nepublikovanih nalaza: 7

Publikovanih nalaza: 265


Reference:

Adamović L. (1889). Naknadno k flori južne Bosne i Hercegovine od dr viteza G. Becka. Na osnovu rezultata dvadesetdnevnog putovanja u ljetu 1888. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 1(1): 44–50.

Batinica D. (1950). Planinski pašnjaci biljne zajednice "Nardetum strictae." Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 3(1-2): 93-114.

Beck-Mannagetta G. (1887a). Flora von Südbosnien und der angrenzenden Hercegovina. II. Teil. Nach den Ergebnissen einer dahin im Jahre 1885 unternommenen Reise und den in der Literatur vorhandenen Angaben. Annalen des K.K. Naturhistorischen Hofmuseums 2

Beck-Mannagetta G. (1914). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka II. (6.) dio Nastavak. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 26(3): 452–475.

Bjelčić Ž. (1966). Vegetacija pretplaninskog pojasa planne Jahorine. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodne nauke, Nova serija 5: 31-103.

Brujić J., Milanović Đ., Tupeša N., Ćuk B., Ćeha M., Veselinović D., Ristanović J., Kuvelja A., Vuković S., Tupeša D., Ristanović O., Marić B. (2011). Biodiverzitet područja Cicelj. Arbor Magna, Banja Luka, BA: 105 str.

Fiala F. (1892d). Osječenica i Klekovača planina kod Petrovca. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 4(4): 366–372.

Fukarek P. (1970). Šumske zajednice prašumskog rezervata Perućice u Bosni. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Posebna izdanja 15(4): 157-262.

Fukarek P., Stefanović V. (1958). Prašuma Perućica i njena vegetacija. Radovi Poljoprivredno-Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, B. Šumarstvo 3: 93-146.

Hofmann F. (1882a). Beitrag zur Kenntniss der Flora von Bosnien. Österreische Botanische Zeitschrift 32(3): 73–81.

Lakušić R. (1970). Die Vegetation der südöstlichen Dinariden. Vegetatio 21(4-6): 321-373.

Lakušić R., Bjelčić Ž., Šilić Č., Mišić L., Kutleša L., Grgić P. (1969). Biološko upoznavanje prašumskog područja Perućice u kompleksu planina Maglić, Volujak i Zelengora [Elaborat]. Biološki institut Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,

Lakušić R., Redžić S., Muratspahić D., Omerović S. (1987). Struktura i dinamika fitocenoza na trajnim plohama Nacionalnog parka Sutjeska. Bilten Društva ekologa SR BiH, serija A, Ekološke monografije 4: 53-105.

Malý K. (1920). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine VII-VIII. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 31(1): 128–153.

Malý K. (1940). Notizzen zur Flora von Bosnien-Hercegovina. Glasnik Zemaljskog muzeja Nezavisne države Hrvatske u Bosni i Hercegovini 52(2): 21–46.

Milanović Đ., Brujić J., Stupar V., Bucalo V., Travar J., Cvjetićanin R. (2015). Vaskularna flora planine Klekovače u Bosni i Hercegovini. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 23: 15–83. doi:10.7251/GSF1523015

Mišić L. (1984). Vegetacija livada i pašnjaka na planini Treskavici. Ph.D. Thesis, University of Sarajevo, Sarajevo, BA: 311 str.

Murbeck S. (1891). Beiträge zur Kenntniss der Flora von Südbosnien und der Hercegovina. Lunds Universitets Arsskrift 27: 182.

Protić Đ. (1902). Treći prilog k poznavanju flore Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 14(1): 17–68.

Redžić S. (1991). Singeneza vegetacije u ekosistemima vertikalnog profila planine Ozren kod Sarajeva. Ph.D. Thesis, University of Sarajevo, Sarajevo, BA: 147 str.

Redžić S., Lakušić R., Muratspahić D., Barudanović S. (1996). Fitocenoze subalpinskog i alpinskog pojasa planine Crvanj u Hercegovini. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Prirodne nauke, Nova serija 31: 285-310.

Redžić S., Lakušić R., Muratspahić D., Bjelčić Ž., Omerović S. (1984). Struktura i dinamika fitocenoza u ekosistemima Cincara i Vitoroga. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 37: 123-177.

Ritter-Studnička H. (1959). Flora i vegetacija na dolomitima Bosne i Hercegovine IV - Lastva kod Trebinja. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 12(1–2): 137–185.

Stefanović V. (1964). Šumska vegetacija na verfenskim pješčarima i glincima istočne i jugoistočne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu 9(3): 1-86.

Stefanović V. (1964). Šumska vegetacija šireg područja Trebevića. Radovi Naučnog društva SR Bosne i Hercegovine, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka 25(7): 57-153.

Vandas K. (1888a). Beiträge zur Kenntniss der Flora von Süd-Hercegovina. Österreische Botanische Zeitschrift 38(10): 329–337.