Vrsta | PRIHVAĆEN TAKSON [Euro+Med]

Sp. Pl.: 997. 1753

Klasifikacija: Carstvo: Plantae Odjeljak: Tracheophyta Pododjeljak: Spermatophytina Klasa: Magnoliopsida Nadred: Rosanae Red: Fagales Familija: Fagaceae Rod: Quercus

NARODNA IMENA:

SINONIMI:
Cerris austriaca (Willd.) Raf. ,  Cerris crinita (Lam.) Raf. ,  Cerris paliphleos Raf. ,  Cerris australis Raf. ,  Quercus crispa Steud. ,  Quercus asplenifolia A.DC. ,  Quercus aegilops Scop. ,  Quercus austriaca Willd. ,  Quercus cana Steud. ,  Quercus cerris f. balatae Boros ex Mátyás ,  Quercus cerris f. basi-cuneata Mátyás ,  Quercus cerris f. cyclloloba Borbás ,  Quercus cerris f. laciniatolyrata Mátyás ,  Quercus cerris f. lancifolia Georgescu & Morariu ,  Quercus cerris f. leviterlobata Mátyás ,  Quercus cerris f. macrophylla Georgescu & Morariu ,  Quercus cerris f. pendula (Neill) Asch. & Graebn. ,  Quercus cerris f. roborilobata Mátyás ,  Quercus cerris f. sinuatolobata Mátyás ,  Quercus cerris f. verae-csapodyae Mátyás ,  Quercus cerris subf. acutiloba Mátyás ,  Quercus cerris subf. acutilobata Mátyás ,  Quercus cerris subf. acutobipinnata Mátyás ,  Quercus cerris subf. acutodentata Mátyás ,  Quercus cerris subf. acutolaciniata Mátyás ,  Quercus cerris subf. acutomucronata Mátyás ,  Quercus cerris subf. basicordata Mátyás ,  Quercus cerris subf. dentatolaciniata Mátyás ,  Quercus cerris subf. lobatolaciniata Mátyás ,  Quercus cerris subf. mucronata Mátyás ,  Quercus cerris subf. mucronatobipinnata Mátyás ,  Quercus cerris subf. mucronatopinnata Mátyás ,  Quercus cerris subf. pinnatilobata Mátyás ,  Quercus cerris subf. rotundatolaciniata Mátyás ,  Quercus cerris subf. rotundatolobata Mátyás ,  Quercus cerris subf. rotundilobata Mátyás ,  Quercus cerris subf. sublobata Mátyás ,  Quercus cerris subf. submucronata Mátyás ,  Quercus cerris subf. subpinnatolobata Mátyás ,  Quercus cerris subsp. austriaca (Willd.) Nyman ,  Quercus cerris subsp. tournefortii (Willd.) O.Schwarz ,  Quercus cerris var. austriaca (Willd.) Loudon ,  Quercus cerris var. bipinnatifida Schur ,  Quercus cerris var. bithynica A.Camus ,  Quercus cerris var. caramanica Kotschy ,  Quercus cerris var. haliphlaeos (Lam.) Lam. ,  Quercus cerris var. longimucronata Hausskn. ,  Quercus cerris var. pendula Neill ,  Quercus cerris var. pseudocerris (Boiss.) Boiss. ,  Quercus cerris var. sinuata Schur ,  Quercus cerris var. tournefortii (Willd.) K.Koch ,  Quercus crinita Lam. ,  Quercus dentata S.Watson ,  Quercus echinata Salisb. ,  Quercus incisa Steud. ,  Quercus frondosa Mill. ,  Quercus frondosa Steud. ,  Quercus haliphlaeos Lam. ,  Quercus heterophylla A.DC. ,  Quercus lanuginosa Lam. ,  Quercus recurvisquamosa St.-Lag. ,  Quercus nicotrae Lojac. ,  Quercus pseudocerris Boiss. ,  Quercus ragnal Lodd. ex Loudon ,  Quercus raynal K.Koch ,  Quercus secondatii Steud. ,  Quercus thracica Stef. & Nedjalkov ,  Quercus tournefortii Willd. ,  Quercus tukhtensis Czeczott ,  Quercus variegata Lodd. ex Steud.

PODACI O NALAZIMA (ukupno 384)

---

Nepublikovanih nalaza: 172

Publikovanih nalaza: 212

---

Reference:

Beck-Mannagetta G. (1887b). Flora von Südbosnien und der angrenzenden Hercegovina. III. Teil. Nach den Ergebnissen einer dahin im Jahre 1885 unternommenen Reise und den in der Literatur vorhandenen Angaben. Annalen des K.K. Naturhistorischen Hofmuseums

Beck-Mannagetta G. (1906a). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka II. (1.) dio. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 18(1): 69–81.

Beus V. (1970). Prilog poznavanju nalazišta medvjeđe lijeske (Corylus colurna L.) u Bosni i Hercegovini. Narodni šumar 14(8-10): 425-436.

Blagojević V. (2016). Edafske karakteristike i tipovi staništa šuma crnog bora u Republici Srpskoj. Ph.D. Thesis, University of Belgrade, Beograd, RS: 207 str.

Blau O. (1877). Reisen in Bosnien und der Hertzegowina. Topographische Und Pflanzengeographische Aufzeichnungen. Verlag von Dietrich Veimer, Berlin: 271 str.

Bodružić M., Travar J., Janjić N. (2011). Pedološke i fitocenološke karakteristike kultura četinara na području Čelinca. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 14: 43-63.

Brujić J., Milanović Đ., Tupeša N., Ćuk B., Ćeha M., Veselinović D., Ristanović J., Kuvelja A., Vuković S., Tupeša D., Ristanović O., Marić B. (2011). Biodiverzitet područja Cicelj. Arbor Magna, Banja Luka, BA: 105 str.

Bucalo V., Brujić J., Travar J., Milanović Ð. (2007). Flora Nacionalnog parka Kozara. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Banja Luka, BA: 383 str.

Fabijanić B., Burlica Č., Vukorep I., Živanov N. (1967). Tipovi šuma na eocenskom flišu severne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu 12(1): 1-89.

Fiala F. (1892b). Botanički pohod Klek planine. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 4(3): 245–247.

Formanek E. (1889). Beitrag zur Flora von Bosnien und der Hercegovina. Österreische Botanische Zeitschrift 39(1): 22–28.

Formanek E. (1890). Zweiter Beitrag zur Flora von Bosnien und der Hercegovina. Österreische Botanische Zeitschrift 40(2): 73–106.

Fukarek P. (1975). Hrastove šume bosanskog posavlja u prošlosti i sadašnjosti. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Posebna izdanja 2: 371-379.

Fukarek P., Fabijanić B., Janjić N. (1974). Nova nalazišta sladuna (Quercus conferta Kit.) u Bosni i Hercegovini. U: Zbornik radova sa Simpozijuma povodom 100. godišnjice prve Jugoslovenske dendrologije Josifa Pančića. Srpska akademija nauka i umet

Lakušić R., Muratspahić-Pavlović D., Redžić S. (1982). Vegetacija ekosistema kraških polja Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 35: 81-92.

Lakušić R., Redžić S. (1989). Flora i vegetacija vaskularnih biljaka u refugijalno-reliktnim ekosistemima kanjona rijeke Drine i njenih pritoka. Glasnik Odjeljenja prirodnih nauka Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Titograd 7: 107-206.

Lakušić R., Redžić S., Muratspahić D., Omerović S. (1987). Struktura i dinamika fitocenoza na trajnim plohama Nacionalnog parka Sutjeska. Bilten Društva ekologa SR BiH, serija A, Ekološke monografije 4: 53-105.

Malý K. (1928). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine X. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 40(1): 107–166.

Malý K. (1933). Materialien zu G. v. Beck’s Flora des ehemaligen Bosnien-Hercegovina. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 45(1): 71–141.

Malý K. (1940). Notizzen zur Flora von Bosnien-Hercegovina. Glasnik Zemaljskog muzeja Nezavisne države Hrvatske u Bosni i Hercegovini 52(2): 21–46.

Malý K., Bjelčić Ž. (1949). Prilog poznavanju flore okoline Dobruna kod Višegrada. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 2(1–2): 3–16.

Milanović Đ., Brujić J., Stupar V., Bucalo V., Travar J., Cvjetićanin R. (2015). Vaskularna flora planine Klekovače u Bosni i Hercegovini. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 23: 15–83. doi:10.7251/GSF1523015

Murbeck S. (1891). Beiträge zur Kenntniss der Flora von Südbosnien und der Hercegovina. Lunds Universitets Arsskrift 27: 182.

Pantocsek J. (1874). Adnotationes ad floram et faunam Hercegovinae, Crnagorae et Dalmatiae. C. F. Wigand, Posonii: 143 str.

Protić Đ. (1902). Treći prilog k poznavanju flore Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 14(1): 17–68.

Redžić S. (1988). Šumske fitocenoze i njihova staništa u uslovima totalnih sječa. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, Posebno izdanje 41: 1-260.

Redžić S., Barudanović S. (2010). The patterns of diversity of forest vegetation of the Crvanj Mountain in the Herzegovina (west Balkan Peninsula). Šumarski list 134(5-6): 261-274.

Ritter-Studnička H. (1952). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 5(1–2): 349–380.

Ritter-Studnička H. (1959). Flora i vegetacija na dolomitima Bosne i Hercegovine IV - Lastva kod Trebinja. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 12(1–2): 137–185.

Slavnić Ž., Bjelčić Ž. (1963). Glavna biljnogeografska obilježja sjeverozapadne Bosne. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodne nauke 2: 41–59.

Stefanović V. (1960). Tipovi šuma bijelog bora na području krečnjaka istočne Bosne. Radovi Naučnog društva SR Bosne i Hercegovine 16, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka 4: 85-142.

Stefanović V. (1964). Šumska vegetacija na verfenskim pješčarima i glincima istočne i jugoistočne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu 9(3): 1-86.

Stefanović V. (1969). Fitocenoza brdskog lužnjaka u istočnoj Bosni Quercetum roboris montanum (Stef., 1960) Ass. n. Ekologija 4(2): 225-236.

Stefanović V. (1970). Fitocenoza bijelog bora i smrče sa brdskim lužnjakom kod Knežine na Romaniji. Radovi ANUBiH 39, Odjeljenje prirodno-matematičkih nauka 11: 125-145.

Stefanović V. (1987). Revizija postojećih i izdvajanje novih sjemenskih sastojina i proučavanje bioloških karakteristika smrče, jele, bijelog i crnog bora u funkciji proizvodnje kvalitetnog sjemena za potrebe šumarstva SR BiH [Elaborat]. Šumarski

Stefanović V. (1989). Prilog poznavanju fitogeografskih i fitocenoloških odnosa bjelograbovih šuma izvan klimazonalnog areala u Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Prirodne nauke, Nova serija 28: 103-119.

Stefanović V., Manuševa L. (1966). Šumska vegetacija i zemljišta na perm-karboskim pješčarima i škriljcima u Bosni. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu 11(3): 4-95.

Stefanović V., Manuševa L. (1971). Šumska vegetacija i zemljišta na andezitu i dacitu istočne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu 15(1-3): 1-83.

Vandas K. (1890). Neue Beiträge zür kenntniss der flora Bosniens und Hercegovina. Sitzungsberichte der Königl. Böhmischen Gesellschaft der Wissenschaften. Mathematisch-Naturwissenschaftliche Classe 1: 249–285.

Wraber M. (1958). Biljnosociološki prikaz kestenovih šuma Bosne i Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 9(1-2): 139-182.