Vrsta | PRIHVAĆEN TAKSON [Euro+Med]

Pseudofumaria alba (Mill.) Lidén

in Opera Bot. 88: 32. 1986
Klasifikacija: Carstvo: Plantae Odjeljak: Tracheophyta Pododjeljak: Spermatophytina Klasa: Magnoliopsida Nadred: Ranunculanae Red: Ranunculales Familija: Papaveraceae Rod: Pseudofumaria

Taksonomski izvor: Lidén, M. (2011): Fumarioideae (excl. Hypecoum). – In: Euro+Med Plantbase - the information resource for Euro-Mediterranean plant diversity.

Izvor podataka o rasprostranjenju: GIS baza vaskularne flore Republike Srpske. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Katedra za ekologiju šuma.

ID imena u bazi: 26767

EUNIS ime taksona:

GBIF ID:

Pseudofumaria alba (Mill.) Lidén u Republici Srpskoj
NARODNA IMENA:
SINONIMI:
Fumaria alba Mill.
PODACI O NALAZIMA (ukupno 78)

Nepublikovanih nalaza: 16

Publikovanih nalaza: 62


Reference:

Beck-Mannagetta G. (1887a). Flora von Südbosnien und der angrenzenden Hercegovina. II. Teil. Nach den Ergebnissen einer dahin im Jahre 1885 unternommenen Reise und den in der Literatur vorhandenen Angaben. Annalen des K.K. Naturhistorischen Hofmuseums 2

Beck-Mannagetta G. (1916a). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka II. (7.) dio Nastavak. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 28(1): 41–168.

Blau O. (1877). Reisen in Bosnien und der Hertzegowina. Topographische Und Pflanzengeographische Aufzeichnungen. Verlag von Dietrich Veimer, Berlin: 271 str.

Bucalo V., Brujić J., Travar J., Milanović Ð. (2007). Flora Nacionalnog parka Kozara. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Banja Luka, BA: 383 str.

Conrath P. (1888b). Ein weiterer Beitrag zur Flora von Banjaluka, sowie einiger Punkte in mittleren Bosnien. Österreische Botanische Zeitschrift 38(2): 49–52.

Fiala F. (1890). Prilozi flori Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 2(3): 309–315.

Fiala F. (1896). Prilozi flori Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 8(3): 293–324.

Formanek E. (1890). Zweiter Beitrag zur Flora von Bosnien und der Hercegovina. Österreische Botanische Zeitschrift 40(2): 73–106.

Fukarek P. (1970). Šumske zajednice prašumskog rezervata Perućice u Bosni. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Posebna izdanja 15(4): 157-262.

Handel-Mazzetti H. R. E. F. von, Stadlmann J., Janchen E., Faltis F. (1905a). Beitrag zur Kenntnis der Flora von West-Bosnien. Österreische Botanische Zeitschrift 55(11): 424–438.

Kaćanski D. (1983). Dinamika biocenoza ekosistema rijeke Vrbas (do Jajca) [Elaborat]. Biološki institut Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, BA: 66 str.

Lakušić R. (1968). Planinska vegetacija jugoistočnih Dinarida. Glasnik Republičkog zavoda za zaštitu prirode i prirodnjačke zbirke u Titogradu 1: 9-75.

Lakušić R., Redžić S. (1989). Flora i vegetacija vaskularnih biljaka u refugijalno-reliktnim ekosistemima kanjona rijeke Drine i njenih pritoka. Glasnik Odjeljenja prirodnih nauka Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Titograd 7: 107-206.

Lakušić R., Redžić S. (1991). Vegetacija refugijalno-reliktnih ekosistema sliva rijeke Une. Bilten Društva ekologa BiH, serija B 6: 25-73.

Malý K. (1923). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine IX. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 35: 123–162.

Malý K. (1933). Materialien zu G. v. Beck’s Flora des ehemaligen Bosnien-Hercegovina. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 45(1): 71–141.

Malý K., Bjelčić Ž. (1949). Prilog poznavanju flore okoline Dobruna kod Višegrada. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 2(1–2): 3–16.

Murbeck S. (1891). Beiträge zur Kenntniss der Flora von Südbosnien und der Hercegovina. Lunds Universitets Arsskrift 27: 182.

Protić Đ. (1902). Treći prilog k poznavanju flore Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 14(1): 17–68.

Ritter-Studnička H. (1952). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 5(1–2): 349–380.

Slavnić Ž., Bjelčić Ž. (1963). Glavna biljnogeografska obilježja sjeverozapadne Bosne. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodne nauke 2: 41–59.