Vrsta | PRIHVAĆEN TAKSON [Euro+Med]

Potentilla heptaphylla L.

Cent. Pl. I: 13. 1755
Klasifikacija: Carstvo: Plantae Odjeljak: Tracheophyta Pododjeljak: Spermatophytina Klasa: Magnoliopsida Nadred: Rosanae Red: Rosales Familija: Rosaceae Rod: Potentilla

Taksonomski izvor: Kurtto, A. (2009): Rosaceae (pro parte majore). In: Euro+Med Plantbase - the information resource for Euro-Mediterranean plant diversity.

Izvor podataka o rasprostranjenju: GIS baza vaskularne flore Republike Srpske. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Katedra za ekologiju šuma.

ID imena u bazi: 26273

Takson u EURO+MED: Potentilla heptaphylla L.

EUNIS ime taksona:

GBIF ID:

Potentilla heptaphylla L. u Republici Srpskoj
NARODNA IMENA:
SINONIMI:
PODACI O NALAZIMA (ukupno 142)

Nepublikovanih nalaza: 33

Publikovanih nalaza: 109


Reference:

Batinica D. (1950). Planinski pašnjaci biljne zajednice "Nardetum strictae." Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 3(1-2): 93-114.

Beck-Mannagetta G. (1887b). Flora von Südbosnien und der angrenzenden Hercegovina. III. Teil. Nach den Ergebnissen einer dahin im Jahre 1885 unternommenen Reise und den in der Literatur vorhandenen Angaben. Annalen des K.K. Naturhistorischen Hofmuseums

Beck-Mannagetta G. (1927). Flora Bosnae, Hercegovinae et regionis Novipazar III. Choripetalae (finis). Srpska kraljevska akademija, Posebna izdanja 63, Prirodnjački i matematički spisi 15: 1–487.

Bjelčić Ž. (1966). Vegetacija pretplaninskog pojasa planne Jahorine. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodne nauke, Nova serija 5: 31-103.

Blagojević V. (2016). Edafske karakteristike i tipovi staništa šuma crnog bora u Republici Srpskoj. Ph.D. Thesis, University of Belgrade, Beograd, RS: 207 str.

Blagojević V., Govedar Z. (2009). Šumska zemljišta i fitocenološke karakteristike šuma crnog bora na području Ozrena. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 11: 97-109.

Formanek E. (1889). Beitrag zur Flora von Bosnien und der Hercegovina. Österreische Botanische Zeitschrift 39(1): 22–28.

Fukarek P. (1965). Rasprostranjenost i ekološke karakteristike krčagovine (Amphoricarpus neumayeri Vis.). Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Prirodne nauke, Nova serija 3-4: 159-180.

Handel-Mazzetti H. R. E. F. von, Stadlmann J., Janchen E., Faltis F. (1905c). Beitrag zur Kenntnis der Flora von West-Bosnien. Österreische Botanische Zeitschrift 55(12): 478–487.

Hofmann F. (1882b). Beitrag zur Kenntniss der Flora von Bosnien. Österreische Botanische Zeitschrift 32(4): 111–116.

Lakušić R., Muratspahić-Pavlović D., Redžić S. (1982). Vegetacija ekosistema kraških polja Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 35: 81-92.

Lakušić R., Redžić S. (1991). Vegetacija refugijalno-reliktnih ekosistema sliva rijeke Une. Bilten Društva ekologa BiH, serija B 6: 25-73.

Malý K. (1912). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine III. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 24(3): 587–595.

Malý K., Bjelčić Ž. (1949). Prilog poznavanju flore okoline Dobruna kod Višegrada. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 2(1–2): 3–16.

Mišić L. (1984). Vegetacija livada i pašnjaka na planini Treskavici. Ph.D. Thesis, University of Sarajevo, Sarajevo, BA: 311 str.

Murbeck S. (1891). Beiträge zur Kenntniss der Flora von Südbosnien und der Hercegovina. Lunds Universitets Arsskrift 27: 182.

Pantocsek J. (1874). Adnotationes ad floram et faunam Hercegovinae, Crnagorae et Dalmatiae. C. F. Wigand, Posonii: 143 str.

Redžić S., Lakušić R., Muratspahić D., Barudanović S. (1996). Fitocenoze subalpinskog i alpinskog pojasa planine Crvanj u Hercegovini. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Prirodne nauke, Nova serija 31: 285-310.

Redžić S., Trakić S., Barudanović S. (2013). Patterns of vegetation diversity of grasslands and pastures - Crvanj Mt. (Herzegovina, Western Balkan). Scientific research and essays 8(39): 1944-1965.

Ritter-Studnička H. (1952). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 5(1–2): 349–380.

Ritter-Studnička H. (1953). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine II. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 6(1–2): 21–37.

Ritter-Studnička H. (1956). Beitrag zur ökologie der Serpentinflora in Bosnien. Vegetatio 7(2): 89–98.

Ritter-Studnička H. (1970). Die Flora der Serpentinvorkommen in Bosnien, Vol. 130. Schweizerbart Science Publishers, Stuttgart, DE: 100 str.

Slavnić Ž., Bjelčić Ž. (1963). Glavna biljnogeografska obilježja sjeverozapadne Bosne. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodne nauke 2: 41–59.

Stefanović V. (1960). Tipovi šuma bijelog bora na području krečnjaka istočne Bosne. Radovi Naučnog društva SR Bosne i Hercegovine 16, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka 4: 85-142.