NARODNA IMENA:
Taksonomski izvor: Raab-Straube, E. von (2014): Gymnospermae. – In: Euro+Med Plantbase - the information resource for Euro-Mediterranean plant diversity.
Izvor podataka o rasprostranjenju: GIS baza vaskularne flore Republike Srpske. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Katedra za ekologiju šuma.
ID imena u bazi: 25444
Takson u EURO+MED: Pinus sylvestris L.
Nepublikovanih nalaza: 39
Publikovanih nalaza: 212
Reference:
Beck-Mannagetta G. (1887a). Flora von Südbosnien und der angrenzenden Hercegovina. II. Teil. Nach den Ergebnissen einer dahin im Jahre 1885 unternommenen Reise und den in der Literatur vorhandenen Angaben. Annalen des K.K. Naturhistorischen Hofmuseums 2
Beck-Mannagetta G. (1903b). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka I. dio: Gymnospermae i Monocotyledones. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 15(1): 1–48.
Blagojević V., Govedar Z. (2009). Šumska zemljišta i fitocenološke karakteristike šuma crnog bora na području Ozrena. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 11: 97-109.
Bodružić M., Travar J., Janjić N. (2011). Pedološke i fitocenološke karakteristike kultura četinara na području Čelinca. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 14: 43-63.
Bucalo V., Brujić J., Travar J., Milanović Ð. (2007). Flora Nacionalnog parka Kozara. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Banja Luka, BA: 383 str.
Dizdarević M., Lakušić R., Grgić P., Kutleša Lj., Pavlović B., Jonlija R. (1984). Ekološke osnove poimanja reliktnosti vrste Picea omorika Pančić. Bilten Društva ekologa Bosne i Hercegovine, Serija a - ekološke monografije 2: 1-56.
Fiala F. (1891b). Florističke vijesti. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 3(1): 45–48.
Fiala F. (1892b). Botanički pohod Klek planine. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 4(3): 245–247.
Fiala F. (1892d). Osječenica i Klekovača planina kod Petrovca. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 4(4): 366–372.
Freyn J. F., Brandis E. (1888). Beitrag zur Flora von Bosnien und der agrezenden Hercegovina. Verhandlungen des Zoologisch-Botanischen Vereins 38: 577–644.
Fukarek P. (1970). Šumske zajednice prašumskog rezervata Perućice u Bosni. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Posebna izdanja 15(4): 157-262.
Fukarek P., Fukarek Đ. (1989). Sukcesivni niz subasocijacija unutar zajednica omorike (Piceetum omorikae Tregubov, emend. P. Fukarek) u njenim sastojinama u istočnoj Bosni. Šumarski list 113(1-12): 567-580.
Malý K. (1928). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine X. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 40(1): 107–166.
Milanović Đ., Brujić J., Stupar V., Bucalo V., Travar J., Cvjetićanin R. (2015). Vaskularna flora planine Klekovače u Bosni i Hercegovini. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 23: 15–83. doi:10.7251/GSF1523015
Redžić S. (1988). Šumske fitocenoze i njihova staništa u uslovima totalnih sječa. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, Posebno izdanje 41: 1-260.
Ritter-Studnička H. (1952). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 5(1–2): 349–380.
Ritter-Studnička H. (1956). Beitrag zur ökologie der Serpentinflora in Bosnien. Vegetatio 7(2): 89–98.
Ritter-Studnička H. (1970). Die Flora der Serpentinvorkommen in Bosnien, Vol. 130. Schweizerbart Science Publishers, Stuttgart, DE: 100 str.
Slavnić Ž., Bjelčić Ž. (1963). Glavna biljnogeografska obilježja sjeverozapadne Bosne. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodne nauke 2: 41–59.
Stefanović V. (1960). Tipovi šuma bijelog bora na području krečnjaka istočne Bosne. Radovi Naučnog društva SR Bosne i Hercegovine 16, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka 4: 85-142.
Stefanović V. (1961). Nalazište maljave breze (Betula pubescens Ehrh.) u podnožju planine Romanije kod Mokrog. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu 6: 105-114.
Stefanović V. (1961). Prilog poznavanju mikroklime nekih šumskih staništa u području istočne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu 6: 117-135.
Stefanović V. (1964). Šumska vegetacija na verfenskim pješčarima i glincima istočne i jugoistočne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu 9(3): 1-86.
Stefanović V. (1964). Šumska vegetacija šireg područja Trebevića. Radovi Naučnog društva SR Bosne i Hercegovine, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka 25(7): 57-153.
Stefanović V. (1970). Fitocenoza bijelog bora i smrče sa brdskim lužnjakom kod Knežine na Romaniji. Radovi ANUBiH 39, Odjeljenje prirodno-matematičkih nauka 11: 125-145.
Stefanović V. (1987). Revizija postojećih i izdvajanje novih sjemenskih sastojina i proučavanje bioloških karakteristika smrče, jele, bijelog i crnog bora u funkciji proizvodnje kvalitetnog sjemena za potrebe šumarstva SR BiH [Elaborat]. Šumarski
Stefanović V., Sokač A. (1962). Fitocenoza bijelog bora i maljave breze na rubu tresetišta kod Han-krama (Pineto-Betuletum pubescentis, Stef.). Radovi Naučnog društva SR Bosne i Hercegovine 19, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka 5: 97-126.
Tregubov V. S. (1941). Le Piceetum omoricae. Communication Sigma 77: 14–20.
Čolić D. (1953). Staništa Pančićeve omorike na desnoj obali Drine. Zaštita prirode 4-5: 425-659.
Čolić D. (1962). Nalazišta Pančićeve omorike na planini Radomišlji. Zaštita prirode, Beograd 21-25: 199-220.
Čolić D., Rhežak V. (1964). Problem efikasne zaštite Pančićeve omorike (Picea omorika Panč.) u graničnom području između Srbije i Bosne. Zaštita prirode 27-28: 133-153.