Vrsta | PRIHVAĆEN TAKSON [Euro+Med]

Neottia nidus-avis (L.) Rich.

De Orchid. Eur.: 37. 1817
Klasifikacija: Carstvo: Plantae Odjeljak: Tracheophyta Pododjeljak: Spermatophytina Klasa: Magnoliopsida Nadred: Lilianae Red: Asparagales Familija: Orchidaceae Rod: Neottia

Taksonomski izvor: World Checklist of Selected Plant Families (2010), copyright © The Board of Trustees of the Royal Botanic Gardens, Kew.

Izvor podataka o rasprostranjenju: GIS baza vaskularne flore Republike Srpske. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Katedra za ekologiju šuma.

ID imena u bazi: 22459

EUNIS ime taksona:

GBIF ID:

Neottia nidus-avis (L.) Rich. u Republici Srpskoj
NARODNA IMENA:
SINONIMI:
Distomaea nidus-avis (L.) Spenn. ,  Epipactis nidus-avis (L.) Crantz ,  Helleborine succulenta F.W.Schmidt ,  Helleborine nidus-avis (L.) F.W.Schmidt ,  Listera nidus-avis (L.) Curtis ,  Malaxis nidus-avis (L.) Bernh. ,  Neottia squamosa Dulac ,  Neottidium nidus-avis (L.) Schltdl. ,  Neottia macrostelis Peterm. ,  Neottia nidus-avis f. dilatata Zapal. ,  Neottia nidus-avis f. glandulosa Beck ,  Neottia nidus-avis f. micrantha Zapal. ,  Neottia orobanchoidea St.-Lag. ,  Ophrys nidus-avis L. ,  Serapias nidus-avis (L.) Steud.
PODACI O NALAZIMA (ukupno 217)

Nepublikovanih nalaza: 101

Publikovanih nalaza: 116


Reference:

Beck-Mannagetta G. (1887a). Flora von Südbosnien und der angrenzenden Hercegovina. II. Teil. Nach den Ergebnissen einer dahin im Jahre 1885 unternommenen Reise und den in der Literatur vorhandenen Angaben. Annalen des K.K. Naturhistorischen Hofmuseums 2

Beck-Mannagetta G. (1903a). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka I. dio: Gymnospermae i Monocotyledones. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 15(2): 185–230.

Blagojević V. (2016). Edafske karakteristike i tipovi staništa šuma crnog bora u Republici Srpskoj. Ph.D. Thesis, University of Belgrade, Beograd, RS: 207 str.

Brujić J., Milanović Đ., Tupeša N., Ćuk B., Ćeha M., Veselinović D., Ristanović J., Kuvelja A., Vuković S., Tupeša D., Ristanović O., Marić B. (2011). Biodiverzitet područja Cicelj. Arbor Magna, Banja Luka, BA: 105 str.

Bucalo V., Brujić J., Travar J., Milanović Ð. (2007). Flora Nacionalnog parka Kozara. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Banja Luka, BA: 383 str.

Bucalo V., Brujić J., Travar J., Milanović Đ. (2008). Flora prašumskog rezervata Lom. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Banja Luka, BA: 550 str.

Dizdarević M., Lakušić R., Grgić P., Kutleša Lj., Pavlović B., Jonlija R. (1984). Ekološke osnove poimanja reliktnosti vrste Picea omorika Pančić. Bilten Društva ekologa Bosne i Hercegovine, Serija a - ekološke monografije 2: 1-56.

Eremija S. (2008). Fitocenološke karakteristike bukovih šuma na Manjači. Glasnik Šumarskog fakulteta 98: 89-106.

Fabijanić B., Manuševa L. (1984). Prilog poznavanju ekologije prašumskih fitocenoza Nacionalnog parka "Sutjeska." Naše starine 16-17: 239-250.

Fiala F. (1890). Prilozi flori Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 2(3): 309–315.

Fiala F. (1891b). Florističke vijesti. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 3(1): 45–48.

Fiala F. (1891c). Floristički prilozi. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 3(3): 280–282.

Fiala F. (1892b). Botanički pohod Klek planine. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 4(3): 245–247.

Fukarek P. (1969). Prilog poznavanju biljnosocioloških odnosa šuma i šibljaka Nacionalnog parka "Sutjeska." Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Posebna izdanja 11(3): 189-291.

Fukarek P. (1970). Šumske zajednice prašumskog rezervata Perućice u Bosni. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Posebna izdanja 15(4): 157-262.

Fukarek P. (1975). Hrastove šume bosanskog posavlja u prošlosti i sadašnjosti. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Posebna izdanja 2: 371-379.

Lakušić R., Redžić S., Muratspahić D., Omerović S. (1987). Struktura i dinamika fitocenoza na trajnim plohama Nacionalnog parka Sutjeska. Bilten Društva ekologa SR BiH, serija A, Ekološke monografije 4: 53-105.

Malý K. (1912). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine III. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 24(3): 587–595.

Malý K. (1928). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine X. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 40(1): 107–166.

Milanović Đ., Brujić J., Stupar V., Bucalo V., Travar J., Cvjetićanin R. (2015). Vaskularna flora planine Klekovače u Bosni i Hercegovini. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 23: 15–83. doi:10.7251/GSF1523015

Murbeck S. (1891). Beiträge zur Kenntniss der Flora von Südbosnien und der Hercegovina. Lunds Universitets Arsskrift 27: 182.

Pantocsek J. (1874). Adnotationes ad floram et faunam Hercegovinae, Crnagorae et Dalmatiae. C. F. Wigand, Posonii: 143 str.

Pavlović-Muratspahić D. (1995). Biljne vrste i njihove zajednice kao indikatori degradiranosti ekosistema u zoni klimatogene vegetacije hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum illyricum Ht et al. 1974). Prirodno-matematički fakultet u Krag

Ritter-Studnička H. (1970). Die Flora der Serpentinvorkommen in Bosnien, Vol. 130. Schweizerbart Science Publishers, Stuttgart, DE: 100 str.

Slavnić Ž., Bjelčić Ž. (1963). Glavna biljnogeografska obilježja sjeverozapadne Bosne. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodne nauke 2: 41–59.

Stefanović V., Manuševa L. (1971). Šumska vegetacija i zemljišta na andezitu i dacitu istočne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu 15(1-3): 1-83.

Tregubov V. S. (1941). Les forets vierges montagnardes des Alpes Dinariques - Massif de Klekovatcha-Guermetch: Étude Botanique et Forestiere. Causse, Graille et Castelnau, Montpellier, FR: 118 str.

Vandas K. (1889e). Beiträge zur Kenntniss der Flora von Süd-Hercegovina. Österreische Botanische Zeitschrift 39(7): 266–269.