Vrsta | PRIHVAĆEN TAKSON [Euro+Med]

Sp. Pl.: 131. 1753

Klasifikacija: Carstvo: Plantae Odjeljak: Tracheophyta Pododjeljak: Spermatophytina Klasa: Magnoliopsida Nadred: Asteranae Red: Boraginales Familija: Boraginaceae Rod: Myosotis

NARODNA IMENA:

SINONIMI:
Myosotis laxiflora Rchb. ,  Myosotis multiflora Mérat ,  Myosotis palustris (L.) L. ,  Myosotis palustris Hill ,  Myosotis palustris subsp. laxiflora (Rchb.) M.Sychowa ,  Myosotis palustris subsp. multiflora (Mérat) Rouy ,  Myosotis scorpiodes subsp. multiflora (Mérat) P.Fourn. ,  Myosotis scorpioides subsp. palustris (L.) F.Herm. ,  Myosotis scorpioides var. palustris L.

PODACI O NALAZIMA (ukupno 90)

---

Nepublikovanih nalaza: 20

Publikovanih nalaza: 70

---

Reference:

Beck-Mannagetta G. (1887b). Flora von Südbosnien und der angrenzenden Hercegovina. III. Teil. Nach den Ergebnissen einer dahin im Jahre 1885 unternommenen Reise und den in der Literatur vorhandenen Angaben. Annalen des K.K. Naturhistorischen Hofmuseums

Beck-Mannagetta G., Malý K., Bjelčić Ž. (1967). Flora Bosnae et Hercegovinae IV Sympetalae Pars 2. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodnjačko odjeljenje, Posebno izdanje 2: 5–111.

Bjelčić Ž. (1954). Flora i vegetacija bare Velika Tišina kod Bosanskog Šamca. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 7(1–2): 109–158.

Brujić J., Milanović Đ., Tupeša N., Ćuk B., Ćeha M., Veselinović D., Ristanović J., Kuvelja A., Vuković S., Tupeša D., Ristanović O., Marić B. (2011). Biodiverzitet područja Cicelj. Arbor Magna, Banja Luka, BA: 105 str.

Formanek E. (1888). Beitrag zur Flora von Bosnien und der Hercegovina. Österreische Botanische Zeitschrift 38(7): 240–244.

Hofmann F. (1882c). Beitrag zur Kenntniss der Flora von Bosnien. Österreische Botanische Zeitschrift 32(5): 145–152.

Kovačević J. (1959). Pregled tipova travnjaka s agroekološkog gledišta područja bivših bosanskih kotara Sanski Most, Mrkonjić-Grad, Bosanski Petrovac i Lijevča Polja. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 12(1-2): 3-46.

Kovačević Z. (2015). Vascular Flora of Bardača Complex. Agro-knowledge Journal 16(2): 193–214. doi:10.7251/AGREN1502193K

Kummer F., Sendtner O. (1849b). Eunumeratio plantarum in itinere Sendtneriano in Bosnia lectarum, cum definitionibus novarum specierum et adumbrationibus obscurarum varietatumque. Flora oder Allgemeine Botanische Zeitung 32(48): 753–768.

Lakušić R., Mišić L., Golić S. (1987). Ranunculetum serbici Lakušić, Mišić et Golić Ass. nova. Bilten Društva ekologa BiH, serija A 4: 117-121.

Lakušić R., Muratspahić-Pavlović D., Redžić S. (1982). Vegetacija ekosistema kraških polja Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 35: 81-92.

Lakušić R., Redžić S., Muratspahić D., Omerović S. (1987). Struktura i dinamika fitocenoza na trajnim plohama Nacionalnog parka Sutjeska. Bilten Društva ekologa SR BiH, serija A, Ekološke monografije 4: 53-105.

Malý K. (1933). Materialien zu G. v. Beck’s Flora des ehemaligen Bosnien-Hercegovina. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 45(1): 71–141.

Milanović Đ., Brujić J., Stupar V., Bucalo V., Travar J., Cvjetićanin R. (2015). Vaskularna flora planine Klekovače u Bosni i Hercegovini. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 23: 15–83. doi:10.7251/GSF1523015

Mišić L. (1984). Vegetacija livada i pašnjaka na planini Treskavici. Ph.D. Thesis, University of Sarajevo, Sarajevo, BA: 311 str.

Murbeck S. (1891). Beiträge zur Kenntniss der Flora von Südbosnien und der Hercegovina. Lunds Universitets Arsskrift 27: 182.

Pantocsek J. (1874). Adnotationes ad floram et faunam Hercegovinae, Crnagorae et Dalmatiae. C. F. Wigand, Posonii: 143 str.

Protić Đ. (1902). Treći prilog k poznavanju flore Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 14(1): 17–68.

Redžić S. (1991). Singeneza vegetacije u ekosistemima vertikalnog profila planine Ozren kod Sarajeva. Ph.D. Thesis, University of Sarajevo, Sarajevo, BA: 147 str.

Slavnić Ž., Bjelčić Ž. (1963). Glavna biljnogeografska obilježja sjeverozapadne Bosne. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodne nauke 2: 41–59.

Stefanović V. (1969). Fitocenoza brdskog lužnjaka u istočnoj Bosni Quercetum roboris montanum (Stef., 1960) Ass. n. Ekologija 4(2): 225-236.

Stefanović V., Sokač A. (1962). Fitocenoza bijelog bora i maljave breze na rubu tresetišta kod Han-krama (Pineto-Betuletum pubescentis, Stef.). Radovi Naučnog društva SR Bosne i Hercegovine 19, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka 5: 97-126.