NARODNA IMENA:
Taksonomski izvor: Kurtto, A. (2009): Rosaceae (pro parte majore). In: Euro+Med Plantbase - the information resource for Euro-Mediterranean plant diversity.
Izvor podataka o rasprostranjenju: GIS baza vaskularne flore Republike Srpske. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Katedra za ekologiju šuma.
ID imena u bazi: 20458
Takson u EURO+MED: Malus sylvestris (L.) Mill.
Nepublikovanih nalaza: 111
Publikovanih nalaza: 145
Reference:
Beck-Mannagetta G. (1887b). Flora von Südbosnien und der angrenzenden Hercegovina. III. Teil. Nach den Ergebnissen einer dahin im Jahre 1885 unternommenen Reise und den in der Literatur vorhandenen Angaben. Annalen des K.K. Naturhistorischen Hofmuseums
Beck-Mannagetta G. (1927). Flora Bosnae, Hercegovinae et regionis Novipazar III. Choripetalae (finis). Srpska kraljevska akademija, Posebna izdanja 63, Prirodnjački i matematički spisi 15: 1–487.
Blagojević V. (2016). Edafske karakteristike i tipovi staništa šuma crnog bora u Republici Srpskoj. Ph.D. Thesis, University of Belgrade, Beograd, RS: 207 str.
Bodružić M., Travar J., Janjić N. (2011). Pedološke i fitocenološke karakteristike kultura četinara na području Čelinca. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 14: 43-63.
Brujić J., Milanović Đ., Tupeša N., Ćuk B., Ćeha M., Veselinović D., Ristanović J., Kuvelja A., Vuković S., Tupeša D., Ristanović O., Marić B. (2011). Biodiverzitet područja Cicelj. Arbor Magna, Banja Luka, BA: 105 str.
Bucalo V., Brujić J., Travar J., Milanović Ð. (2007). Flora Nacionalnog parka Kozara. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Banja Luka, BA: 383 str.
Bucalo V., Jakšić Ž. (2010). Novo nalazište vrste Daphne cneorum L. u kanjonu Sokošnice kod Šipova. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 12: 1-8.
Eremija S. (2008). Fitocenološke karakteristike bukovih šuma na Manjači. Glasnik Šumarskog fakulteta 98: 89-106.
Fabijanić B., Burlica Č., Vukorep I., Živanov N. (1967). Tipovi šuma na eocenskom flišu severne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu 12(1): 1-89.
Fukarek P. (1975). Hrastove šume bosanskog posavlja u prošlosti i sadašnjosti. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Posebna izdanja 2: 371-379.
Fukarek P., Fabijanić B., Janjić N. (1974). Nova nalazišta sladuna (Quercus conferta Kit.) u Bosni i Hercegovini. U: Zbornik radova sa Simpozijuma povodom 100. godišnjice prve Jugoslovenske dendrologije Josifa Pančića. Srpska akademija nauka i umet
Hofmann F. (1882b). Beitrag zur Kenntniss der Flora von Bosnien. Österreische Botanische Zeitschrift 32(4): 111–116.
Kovačević Z. (2015). Vascular Flora of Bardača Complex. Agro-knowledge Journal 16(2): 193–214. doi:10.7251/AGREN1502193K
Kummer F., Sendtner O. (1849b). Eunumeratio plantarum in itinere Sendtneriano in Bosnia lectarum, cum definitionibus novarum specierum et adumbrationibus obscurarum varietatumque. Flora oder Allgemeine Botanische Zeitung 32(48): 753–768.
Lakušić R., Redžić S. (1991). Vegetacija refugijalno-reliktnih ekosistema sliva rijeke Une. Bilten Društva ekologa BiH, serija B 6: 25-73.
Milanović Đ., Brujić J., Stupar V., Bucalo V., Travar J., Cvjetićanin R. (2015). Vaskularna flora planine Klekovače u Bosni i Hercegovini. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 23: 15–83. doi:10.7251/GSF1523015
Miletić M., Milanović Đ., Stupar V., Brujić J. (2016). Šumska vegetacija Trešnjika kod Banje Luke. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 25: 15-40.
Pantocsek J. (1874). Adnotationes ad floram et faunam Hercegovinae, Crnagorae et Dalmatiae. C. F. Wigand, Posonii: 143 str.
Pavlović-Muratspahić D. (1995). Biljne vrste i njihove zajednice kao indikatori degradiranosti ekosistema u zoni klimatogene vegetacije hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum illyricum Ht et al. 1974). Prirodno-matematički fakultet u Krag
Redžić S. (1988). Šumske fitocenoze i njihova staništa u uslovima totalnih sječa. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, Posebno izdanje 41: 1-260.
Redžić S., Barudanović S. (2010). The patterns of diversity of forest vegetation of the Crvanj Mountain in the Herzegovina (west Balkan Peninsula). Šumarski list 134(5-6): 261-274.
Stefanović V. (1964). Šumska vegetacija na verfenskim pješčarima i glincima istočne i jugoistočne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu 9(3): 1-86.
Stefanović V. (1964). Šumska vegetacija šireg područja Trebevića. Radovi Naučnog društva SR Bosne i Hercegovine, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka 25(7): 57-153.
Stefanović V. (1969). Fitocenoza brdskog lužnjaka u istočnoj Bosni Quercetum roboris montanum (Stef., 1960) Ass. n. Ekologija 4(2): 225-236.
Stefanović V. (1987). Revizija postojećih i izdvajanje novih sjemenskih sastojina i proučavanje bioloških karakteristika smrče, jele, bijelog i crnog bora u funkciji proizvodnje kvalitetnog sjemena za potrebe šumarstva SR BiH [Elaborat]. Šumarski
Stefanović V. (1989). Prilog poznavanju fitogeografskih i fitocenoloških odnosa bjelograbovih šuma izvan klimazonalnog areala u Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Prirodne nauke, Nova serija 28: 103-119.
Stefanović V., Manuševa L. (1966). Šumska vegetacija i zemljišta na perm-karboskim pješčarima i škriljcima u Bosni. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu 11(3): 4-95.
Stefanović V., Manuševa L. (1971). Šumska vegetacija i zemljišta na andezitu i dacitu istočne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu 15(1-3): 1-83.
Wraber M. (1958). Biljnosociološki prikaz kestenovih šuma Bosne i Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 9(1-2): 139-182.