Vrsta | PRIHVAĆEN TAKSON [Euro+Med]

Lycopus europaeus L.

Sp. Pl.: 21. 1753
Klasifikacija: Carstvo: Plantae Odjeljak: Tracheophyta Pododjeljak: Spermatophytina Klasa: Magnoliopsida Nadred: Asteranae Red: Lamiales Familija: Lamiaceae Rod: Lycopus

Taksonomski izvor: World Checklist of Selected Plant Families (2010), copyright © The Board of Trustees of the Royal Botanic Gardens, Kew.

Izvor podataka o rasprostranjenju: GIS baza vaskularne flore Republike Srpske. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Katedra za ekologiju šuma.

ID imena u bazi: 20360

Takson u EURO+MED: Lycopus europaeus L.

EUNIS ime taksona:

GBIF ID:

Lycopus europaeus L. u Republici Srpskoj
NARODNA IMENA:
SINONIMI:
PODACI O NALAZIMA (ukupno 99)

Nepublikovanih nalaza: 44

Publikovanih nalaza: 55


Reference:

Beck-Mannagetta G., Malý K., Bjelčić Ž. (1974). Flora Bosnae et Hercegovinae IV Sympetalae Pars 3. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodnjačko odjeljenje, Posebno izdanje 3: 5–83.

Beus V. (1986). Fitocenoze bukve i jele na bazičnim i ultrabazičnim eruptivima ofiolitske zone u Bosni. Ph.D. Thesis, University of Sarajevo, Sarajevo, BA: 113 str.

Bjelčić Ž. (1954). Flora i vegetacija bare Velika Tišina kod Bosanskog Šamca. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 7(1-2): 109-158.

Bjelčić Ž. (1954). Flora i vegetacija bare Velika Tišina kod Bosanskog Šamca. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 7(1–2): 109–158.

Bucalo V., Brujić J., Travar J., Milanović Ð. (2007). Flora Nacionalnog parka Kozara. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Banja Luka, BA: 383 str.

Fukarek P. (1975). Hrastove šume bosanskog posavlja u prošlosti i sadašnjosti. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Posebna izdanja 2: 371-379.

Handel-Mazzetti H. R. E. F. von, Stadlmann J., Janchen E., Faltis F. (1906c). Beitrag zur Kenntnis der Flora von West-Bosnien. Österreische Botanische Zeitschrift 56(3): 97–110.

Kovačević J. (1959). Pregled tipova travnjaka s agroekološkog gledišta područja bivših bosanskih kotara Sanski Most, Mrkonjić-Grad, Bosanski Petrovac i Lijevča Polja. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 12(1-2): 3-46.

Kovačević Z. (2015). Vascular Flora of Bardača Complex. Agro-knowledge Journal 16(2): 193–214. doi:10.7251/AGREN1502193K

Malý K., Bjelčić Ž. (1949). Prilog poznavanju flore okoline Dobruna kod Višegrada. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 2(1–2): 3–16.

Pavlović-Muratspahić D. (1995). Biljne vrste i njihove zajednice kao indikatori degradiranosti ekosistema u zoni klimatogene vegetacije hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum illyricum Ht et al. 1974). Prirodno-matematički fakultet u Krag

Redžić S. (1988). Šumske fitocenoze i njihova staništa u uslovima totalnih sječa. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, Posebno izdanje 41: 1-260.

Redžić S., Trakić S., Barudanović S. (2013). Patterns of vegetation diversity of grasslands and pastures - Crvanj Mt. (Herzegovina, Western Balkan). Scientific research and essays 8(39): 1944-1965.

Ritter-Studnička H. (1954). Flora i vegetacija livada kraških polja Bosne i Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 7(1–2): 25–109.

Slavnić Ž. (1958). O vegetaciji sveze Senecion fluviatilis Tx. u Jugoslaviji. Zbornik Matice srpske za prirodne nauke 15: 153-172.

Slavnić Ž., Bjelčić Ž. (1963). Glavna biljnogeografska obilježja sjeverozapadne Bosne. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodne nauke 2: 41–59.

Topalić-Trivunović L., Šumatić N. (2004). Reynoutria japonica Houtt. - invasive species in ruderal flora of Banja Luka. Acta Herbologica 13(1): 13-18.