Vrsta | PRIHVAĆEN TAKSON [Euro+Med]

Hypericum richeri Vill.

Prosp. Hist. Pl. Dauphiné: 44. 1779
Klasifikacija: Carstvo: Plantae Odjeljak: Tracheophyta Pododjeljak: Spermatophytina Klasa: Magnoliopsida Nadred: Rosanae Red: Malpighiales Familija: Clusiaceae Rod: Hypericum

Taksonomski izvor: Marhold, K. (2011): Clusiaceae. – In: Euro+Med Plantbase - the information resource for Euro-Mediterranean plant diversity.

Izvor podataka o rasprostranjenju: GIS baza vaskularne flore Republike Srpske. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Katedra za ekologiju šuma.

ID imena u bazi: 17860

Takson u EURO+MED: Hypericum richeri Vill.

EUNIS ime taksona:

GBIF ID:

Hypericum richeri Vill. u Republici Srpskoj
NARODNA IMENA:
SINONIMI:
PODACI O NALAZIMA (ukupno 227)

Nepublikovanih nalaza: 18

Publikovanih nalaza: 209


Reference:

Beck-Mannagetta G. (1887b). Flora von Südbosnien und der angrenzenden Hercegovina. III. Teil. Nach den Ergebnissen einer dahin im Jahre 1885 unternommenen Reise und den in der Literatur vorhandenen Angaben. Annalen des K.K. Naturhistorischen Hofmuseums

Beck-Mannagetta G. (1918). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka II. dio (8. nastavak). Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 30(1): 177–217.

Bjelčić Ž. (1966). Vegetacija pretplaninskog pojasa planne Jahorine. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodne nauke, Nova serija 5: 31-103.

Fiala F. (1891b). Florističke vijesti. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 3(1): 45–48.

Fiala F. (1892b). Botanički pohod Klek planine. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 4(3): 245–247.

Fukarek P. (1956). Zajednica klekovine bora (Pinetum mughi Horvat) i neke razvojne tendencije na bosansko-hercegovačkim planinama. Šumarski list 80(11-12): 343-357.

Fukarek P. (1957b). Zajednica jele i ljigovine (Rhamneto-Abietum na hercegovačkim i zapadnobosanskim planinama. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 10(1-2): 103-116.

Fukarek P. (1970). Šumske zajednice prašumskog rezervata Perućice u Bosni. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Posebna izdanja 15(4): 157-262.

Fukarek P., Stefanović V. (1958). Prašuma Perućica i njena vegetacija. Radovi Poljoprivredno-Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, B. Šumarstvo 3: 93-146.

Handel-Mazzetti H. R. E. F. von, Stadlmann J., Janchen E., Faltis F. (1906a). Beitrag zur Kenntnis der Flora von West-Bosnien. Österreische Botanische Zeitschrift 56(1): 27–37.

Lakušić R., Bjelčić Ž., Šilić Č., Mišić L., Kutleša L., Grgić P. (1969). Biološko upoznavanje prašumskog područja Perućice u kompleksu planina Maglić, Volujak i Zelengora [Elaborat]. Biološki institut Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,

Lakušić R., Redžić S., Muratspahić D., Omerović S. (1987). Struktura i dinamika fitocenoza na trajnim plohama Nacionalnog parka Sutjeska. Bilten Društva ekologa SR BiH, serija A, Ekološke monografije 4: 53-105.

Malý K. (1933). Materialien zu G. v. Beck’s Flora des ehemaligen Bosnien-Hercegovina. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 45(1): 71–141.

Malý K. (1940). Notizzen zur Flora von Bosnien-Hercegovina. Glasnik Zemaljskog muzeja Nezavisne države Hrvatske u Bosni i Hercegovini 52(2): 21–46.

Milanović Đ., Brujić J., Stupar V., Bucalo V., Travar J., Cvjetićanin R. (2015). Vaskularna flora planine Klekovače u Bosni i Hercegovini. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 23: 15–83. doi:10.7251/GSF1523015

Mišić L. (1984). Vegetacija livada i pašnjaka na planini Treskavici. Ph.D. Thesis, University of Sarajevo, Sarajevo, BA: 311 str.

Murbeck S. (1891). Beiträge zur Kenntniss der Flora von Südbosnien und der Hercegovina. Lunds Universitets Arsskrift 27: 182.

Protić Đ. (1902). Treći prilog k poznavanju flore Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 14(1): 17–68.

Redžić S. (1991). Singeneza vegetacije u ekosistemima vertikalnog profila planine Ozren kod Sarajeva. Ph.D. Thesis, University of Sarajevo, Sarajevo, BA: 147 str.

Redžić S., Lakušić R., Muratspahić D., Barudanović S. (1996). Fitocenoze subalpinskog i alpinskog pojasa planine Crvanj u Hercegovini. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Prirodne nauke, Nova serija 31: 285-310.

Redžić S., Lakušić R., Muratspahić D., Bjelčić Ž., Omerović S. (1984). Struktura i dinamika fitocenoza u ekosistemima Cincara i Vitoroga. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 37: 123-177.

Stefanović V. (1960). Tipovi šuma bijelog bora na području krečnjaka istočne Bosne. Radovi Naučnog društva SR Bosne i Hercegovine 16, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka 4: 85-142.

Stefanović V. (1964). Šumska vegetacija šireg područja Trebevića. Radovi Naučnog društva SR Bosne i Hercegovine, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka 25(7): 57-153.

Stefanović V. (1987). Revizija postojećih i izdvajanje novih sjemenskih sastojina i proučavanje bioloških karakteristika smrče, jele, bijelog i crnog bora u funkciji proizvodnje kvalitetnog sjemena za potrebe šumarstva SR BiH [Elaborat]. Šumarski

Vandas K. (1890). Neue Beiträge zür kenntniss der flora Bosniens und Hercegovina. Sitzungsberichte der Königl. Böhmischen Gesellschaft der Wissenschaften. Mathematisch-Naturwissenschaftliche Classe 1: 249–285.