Taksonomski izvor: Marhold, K. (2011+): Rubiaceae (pro parte majore). – In: Euro+Med Plantbase - the information resource for Euro-Mediterranean plant diversity.
Izvor podataka o rasprostranjenju: GIS baza vaskularne flore Republike Srpske. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Katedra za ekologiju šuma.
ID imena u bazi: 13961
Takson u EURO+MED: Galium anisophyllon Vill.
Nepublikovanih nalaza: 8
Publikovanih nalaza: 71
Reference:
Beck-Mannagetta G., Malý K., Bjelčić Ž. (1974). Flora Bosnae et Hercegovinae IV Sympetalae Pars 3. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodnjačko odjeljenje, Posebno izdanje 3: 5–83.
Bjelčić Ž. (1966). Vegetacija pretplaninskog pojasa planne Jahorine. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodne nauke, Nova serija 5: 31-103.
Fukarek P. (1970). Šumske zajednice prašumskog rezervata Perućice u Bosni. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Posebna izdanja 15(4): 157-262.
Lakušić R. (1970). Die Vegetation der südöstlichen Dinariden. Vegetatio 21(4-6): 321-373.
Lakušić R., Bjelčić Ž., Šilić Č., Mišić L., Kutleša L., Grgić P. (1969). Biološko upoznavanje prašumskog područja Perućice u kompleksu planina Maglić, Volujak i Zelengora [Elaborat]. Biološki institut Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,
Lakušić R., Redžić S., Muratspahić D., Omerović S. (1987). Struktura i dinamika fitocenoza na trajnim plohama Nacionalnog parka Sutjeska. Bilten Društva ekologa SR BiH, serija A, Ekološke monografije 4: 53-105.
Malý K. (1919). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine V-VI. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 31(1): 61–93.
Milanović Đ., Brujić J., Stupar V., Bucalo V., Travar J., Cvjetićanin R. (2015). Vaskularna flora planine Klekovače u Bosni i Hercegovini. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 23: 15–83. doi:10.7251/GSF1523015
Mišić L. (1984). Vegetacija livada i pašnjaka na planini Treskavici. Ph.D. Thesis, University of Sarajevo, Sarajevo, BA: 311 str.
Pančić J. (1875). Elenchus plantarum vascularum quae eastate a. 1873. in Crna Gora legit Dr. J. Pančić. Societas Erudita Serbica, Beograd: 106 str.
Redžić S., Lakušić R., Muratspahić D., Barudanović S. (1996). Fitocenoze subalpinskog i alpinskog pojasa planine Crvanj u Hercegovini. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Prirodne nauke, Nova serija 31: 285-310.
Redžić S., Lakušić R., Muratspahić D., Bjelčić Ž., Omerović S. (1984). Struktura i dinamika fitocenoza u ekosistemima Cincara i Vitoroga. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 37: 123-177.
Čolić D. (1953). Staništa Pančićeve omorike na desnoj obali Drine. Zaštita prirode 4-5: 425-659.
Čolić D., Rhežak V. (1964). Problem efikasne zaštite Pančićeve omorike (Picea omorika Panč.) u graničnom području između Srbije i Bosne. Zaštita prirode 27-28: 133-153.