Vrsta | PRIHVAĆEN TAKSON [Euro+Med]

Fl. Angl.: 214. 1762

Klasifikacija: Carstvo: Plantae Odjeljak: Tracheophyta Pododjeljak: Spermatophytina Klasa: Magnoliopsida Nadred: Ranunculanae Red: Ranunculales Familija: Ranunculaceae Tribus: Ranunculeae Rod: Ficaria

NARODNA IMENA:

SINONIMI:
Ficaria bulbifera (Á.Löve & D.Löve) Holub ,  Ficaria degenii Hervier ,  Ficaria ranunculoides Roth ,  Ficaria verna subsp. bulbifera Á.Löve & D.Löve ,  Ficaria vulgaris J.St.-Hil. ,  Ranunculus ficaria L. ,  Ranunculus ficaria subsp. bulbifer Lawalrée ,  Ranunculus ficaria subsp. bulbilifer Lambinon ,  Ranunculus ficaria var. bulbifer Albert ,  Ranunculus ficaria var. bulbifer Marsden-Jones

PODACI O NALAZIMA (ukupno 122)

---

Nepublikovanih nalaza: 62

Publikovanih nalaza: 60

---

Reference:

Batinica D. (1950). Planinski pašnjaci biljne zajednice "Nardetum strictae." Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 3(1-2): 93-114.

Beck-Mannagetta G. (1887a). Flora von Südbosnien und der angrenzenden Hercegovina. II. Teil. Nach den Ergebnissen einer dahin im Jahre 1885 unternommenen Reise und den in der Literatur vorhandenen Angaben. Annalen des K.K. Naturhistorischen Hofmuseums 2

Beck-Mannagetta G. (1914). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka II. (6.) dio Nastavak. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 26(3): 452–475.

Brujić J., Milanović Đ., Tupeša N., Ćuk B., Ćeha M., Veselinović D., Ristanović J., Kuvelja A., Vuković S., Tupeša D., Ristanović O., Marić B. (2011). Biodiverzitet područja Cicelj. Arbor Magna, Banja Luka, BA: 105 str.

Bucalo V., Brujić J., Travar J., Milanović Ð. (2007). Flora Nacionalnog parka Kozara. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Banja Luka, BA: 383 str.

Fukarek P. (1975). Hrastove šume bosanskog posavlja u prošlosti i sadašnjosti. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Posebna izdanja 2: 371-379.

Fukarek P., Fabijanić B., Janjić N. (1974). Nova nalazišta sladuna (Quercus conferta Kit.) u Bosni i Hercegovini. U: Zbornik radova sa Simpozijuma povodom 100. godišnjice prve Jugoslovenske dendrologije Josifa Pančića. Srpska akademija nauka i umet

Hofmann F. (1882a). Beitrag zur Kenntniss der Flora von Bosnien. Österreische Botanische Zeitschrift 32(3): 73–81.

Kovačević Z. (2015). Vascular Flora of Bardača Complex. Agro-knowledge Journal 16(2): 193–214. doi:10.7251/AGREN1502193K

Kummer F., Sendtner O. (1849b). Eunumeratio plantarum in itinere Sendtneriano in Bosnia lectarum, cum definitionibus novarum specierum et adumbrationibus obscurarum varietatumque. Flora oder Allgemeine Botanische Zeitung 32(48): 753–768.

Pantocsek J. (1874). Adnotationes ad floram et faunam Hercegovinae, Crnagorae et Dalmatiae. C. F. Wigand, Posonii: 143 str.

Pavlović-Muratspahić D. (1995). Biljne vrste i njihove zajednice kao indikatori degradiranosti ekosistema u zoni klimatogene vegetacije hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum illyricum Ht et al. 1974). Prirodno-matematički fakultet u Krag

Ritter-Studnička H. (1970). Die Flora der Serpentinvorkommen in Bosnien, Vol. 130. Schweizerbart Science Publishers, Stuttgart, DE: 100 str.

Slavnić Ž., Bjelčić Ž. (1963). Glavna biljnogeografska obilježja sjeverozapadne Bosne. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodne nauke 2: 41–59.

Stefanović V. (1964). Šumska vegetacija šireg područja Trebevića. Radovi Naučnog društva SR Bosne i Hercegovine, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka 25(7): 57-153.

Stefanović V. (1987). Revizija postojećih i izdvajanje novih sjemenskih sastojina i proučavanje bioloških karakteristika smrče, jele, bijelog i crnog bora u funkciji proizvodnje kvalitetnog sjemena za potrebe šumarstva SR BiH [Elaborat]. Šumarski