NARODNA IMENA:
Taksonomski izvor: Raab-Straube, E. von (2018): Celastraceae. – In: Euro+Med Plantbase - the information resource for Euro-Mediterranean plant diversity.
Izvor podataka o rasprostranjenju: GIS baza vaskularne flore Republike Srpske. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Katedra za ekologiju šuma.
ID imena u bazi: 12218
Takson u EURO+MED: Euonymus europaeus L.
Nepublikovanih nalaza: 152
Publikovanih nalaza: 101
Reference:
Beck-Mannagetta G. (1922). Flora Bosne, Hercegovine i bivšeg Sandžaka Novog Pazara II. dio (10. nastavak). Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 33–34: 1–17.
Fabijanić B., Burlica Č., Vukorep I., Živanov N. (1967). Tipovi šuma na eocenskom flišu severne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu 12(1): 1-89.
Fiala F. (1896). Prilozi flori Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 8(3): 293–324.
Formanek E. (1889). Beitrag zur Flora von Bosnien und der Hercegovina. Österreische Botanische Zeitschrift 39(1): 22–28.
Fukarek P. (1970). Šumske zajednice prašumskog rezervata Perućice u Bosni. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Posebna izdanja 15(4): 157-262.
Fukarek P. (1975). Hrastove šume bosanskog posavlja u prošlosti i sadašnjosti. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Posebna izdanja 2: 371-379.
Fukarek P., Fabijanić B., Janjić N. (1974). Nova nalazišta sladuna (Quercus conferta Kit.) u Bosni i Hercegovini. U: Zbornik radova sa Simpozijuma povodom 100. godišnjice prve Jugoslovenske dendrologije Josifa Pančića. Srpska akademija nauka i umet
Kovačević Z. (2015). Vascular Flora of Bardača Complex. Agro-knowledge Journal 16(2): 193–214. doi:10.7251/AGREN1502193K
Lakušić R., Redžić S. (1991). Vegetacija refugijalno-reliktnih ekosistema sliva rijeke Une. Bilten Društva ekologa BiH, serija B 6: 25-73.
Malý K. (1935). Mitteilungen über die Flora von Bosnien-Hercegovina. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 47: 101–111.
Malý K. (1940). Notizzen zur Flora von Bosnien-Hercegovina. Glasnik Zemaljskog muzeja Nezavisne države Hrvatske u Bosni i Hercegovini 52(2): 21–46.
Pavlović-Muratspahić D. (1995). Biljne vrste i njihove zajednice kao indikatori degradiranosti ekosistema u zoni klimatogene vegetacije hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum illyricum Ht et al. 1974). Prirodno-matematički fakultet u Krag
Stefanović V. (1964). Šumska vegetacija šireg područja Trebevića. Radovi Naučnog društva SR Bosne i Hercegovine, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka 25(7): 57-153.
Stefanović V. (1969). Fitocenoza brdskog lužnjaka u istočnoj Bosni Quercetum roboris montanum (Stef., 1960) Ass. n. Ekologija 4(2): 225-236.
Stefanović V. (1970). Fitocenoza bijelog bora i smrče sa brdskim lužnjakom kod Knežine na Romaniji. Radovi ANUBiH 39, Odjeljenje prirodno-matematičkih nauka 11: 125-145.
Stefanović V., Manuševa L. (1971). Šumska vegetacija i zemljišta na andezitu i dacitu istočne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu 15(1-3): 1-83.
Wraber M. (1958). Biljnosociološki prikaz kestenovih šuma Bosne i Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 9(1-2): 139-182.