Taksonomski izvor: ILDIS World Database of Legumes 2010. (copyright © ILDIS).
Izvor podataka o rasprostranjenju: GIS baza vaskularne flore Republike Srpske. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Katedra za ekologiju šuma.
ID imena u bazi: 10725
Takson u EURO+MED: Cytisus austriacus L.
Nepublikovanih nalaza: 16
Publikovanih nalaza: 35
Reference:
Beck-Mannagetta G. (1887b). Flora von Südbosnien und der angrenzenden Hercegovina. III. Teil. Nach den Ergebnissen einer dahin im Jahre 1885 unternommenen Reise und den in der Literatur vorhandenen Angaben. Annalen des K.K. Naturhistorischen Hofmuseums
Beck-Mannagetta G. (1927). Flora Bosnae, Hercegovinae et regionis Novipazar III. Choripetalae (finis). Srpska kraljevska akademija, Posebna izdanja 63, Prirodnjački i matematički spisi 15: 1–487.
Blagojević V. (2016). Edafske karakteristike i tipovi staništa šuma crnog bora u Republici Srpskoj. Ph.D. Thesis, University of Belgrade, Beograd, RS: 207 str.
Blagojević V., Govedar Z. (2009). Šumska zemljišta i fitocenološke karakteristike šuma crnog bora na području Ozrena. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 11: 97-109.
Fabijanić B., Burlica Č., Vukorep I., Živanov N. (1967). Tipovi šuma na eocenskom flišu severne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu 12(1): 1-89.
Protić Đ. (1902). Treći prilog k poznavanju flore Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 14(1): 17–68.
Ritter-Studnička H. (1963). Biljni pokrov na serpentinima u Bosni. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 16(1–2): 91–199.
Ritter-Studnička H. (1970). Die Flora der Serpentinvorkommen in Bosnien, Vol. 130. Schweizerbart Science Publishers, Stuttgart, DE: 100 str.
Stefanović V., Manuševa L. (1966). Šumska vegetacija i zemljišta na perm-karboskim pješčarima i škriljcima u Bosni. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu 11(3): 4-95.
Wraber M. (1958). Biljnosociološki prikaz kestenovih šuma Bosne i Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 9(1-2): 139-182.
Čolić D. (1953). Staništa Pančićeve omorike na desnoj obali Drine. Zaštita prirode 4-5: 425-659.
Čolić D., Rhežak V. (1964). Problem efikasne zaštite Pančićeve omorike (Picea omorika Panč.) u graničnom području između Srbije i Bosne. Zaštita prirode 27-28: 133-153.