NARODNA IMENA:
Taksonomski izvor: Valdés, B. & Scholz, H.; with contributions from Raab-Straube, E. von & Parolly, G. (2009): Poaceae (pro parte majore). Euro+Med Plantbase - the information resource for Euro-Mediterranean plant diversity.
Izvor podataka o rasprostranjenju: GIS baza vaskularne flore Republike Srpske. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Katedra za ekologiju šuma.
ID imena u bazi: 3799
Takson u EURO+MED: Agrostis stolonifera L.
Nepublikovanih nalaza: 60
Publikovanih nalaza: 118
Reference:
Beck-Mannagetta G. (1903b). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka I. dio: Gymnospermae i Monocotyledones. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 15(1): 1–48.
Bjelčić Ž. (1954). Flora i vegetacija bare Velika Tišina kod Bosanskog Šamca. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 7(1-2): 109-158.
Bjelčić Ž. (1954). Flora i vegetacija bare Velika Tišina kod Bosanskog Šamca. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 7(1–2): 109–158.
Brujić J., Milanović Đ., Tupeša N., Ćuk B., Ćeha M., Veselinović D., Ristanović J., Kuvelja A., Vuković S., Tupeša D., Ristanović O., Marić B. (2011). Biodiverzitet područja Cicelj. Arbor Magna, Banja Luka, BA: 105 str.
Fukarek P. (1975). Hrastove šume bosanskog posavlja u prošlosti i sadašnjosti. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Posebna izdanja 2: 371-379.
Hofmann F. (1882f). Beitrag zur Kenntniss der Flora von Bosnien. Österreische Botanische Zeitschrift 32(8): 255–259.
Kovačević J. (1959). Pregled tipova travnjaka s agroekološkog gledišta područja bivših bosanskih kotara Sanski Most, Mrkonjić-Grad, Bosanski Petrovac i Lijevča Polja. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 12(1-2): 3-46.
Kovačević Z. (2015). Vascular Flora of Bardača Complex. Agro-knowledge Journal 16(2): 193–214. doi:10.7251/AGREN1502193K
Lakušić R., Muratspahić-Pavlović D., Redžić S. (1982). Vegetacija ekosistema kraških polja Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 35: 81-92.
Malý K., Bjelčić Ž. (1949). Prilog poznavanju flore okoline Dobruna kod Višegrada. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 2(1–2): 3–16.
Milanović Đ., Brujić J., Stupar V., Bucalo V., Travar J., Cvjetićanin R. (2015). Vaskularna flora planine Klekovače u Bosni i Hercegovini. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 23: 15–83. doi:10.7251/GSF1523015
Mišić L. (1984). Vegetacija livada i pašnjaka na planini Treskavici. Ph.D. Thesis, University of Sarajevo, Sarajevo, BA: 311 str.
Murbeck S. (1891). Beiträge zur Kenntniss der Flora von Südbosnien und der Hercegovina. Lunds Universitets Arsskrift 27: 182.
Pavlović-Muratspahić D. (1995). Biljne vrste i njihove zajednice kao indikatori degradiranosti ekosistema u zoni klimatogene vegetacije hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum illyricum Ht et al. 1974). Prirodno-matematički fakultet u Krag
Petronić S. (2010). Ekološke i fitogeografske karakteristike Rorippetum austriacae Oberdorfer 1957. U: Proceedings of "First International Symposium Agrosym Jahorina 2010." Jahorina, BA: 398-404.
Petronić S., Bratić N. (2016). Ruderal assiciation Sambucetum ebuli Felfödy of the municipality of Pale (Bosnia and Herzegovina). U: Book of proceedings from "Seventh International Scientific Agricultural Symposium "Agrosym 2016", Jahorina, Octo
Ritter-Studnička H. (1952). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 5(1–2): 349–380.
Ritter-Studnička H. (1954). Flora i vegetacija livada kraških polja Bosne i Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 7(1-2): 25-109.
Ritter-Studnička H. (1954). Flora i vegetacija livada kraških polja Bosne i Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 7(1–2): 25–109.
Ritter-Studnička H. (1970). Die Flora der Serpentinvorkommen in Bosnien, Vol. 130. Schweizerbart Science Publishers, Stuttgart, DE: 100 str.
Slavnić Ž. (1958). O vegetaciji sveze Senecion fluviatilis Tx. u Jugoslaviji. Zbornik Matice srpske za prirodne nauke 15: 153-172.
Slavnić Ž., Bjelčić Ž. (1963). Glavna biljnogeografska obilježja sjeverozapadne Bosne. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodne nauke 2: 41–59.
Stefanović V. (1961). Nalazište maljave breze (Betula pubescens Ehrh.) u podnožju planine Romanije kod Mokrog. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu 6: 105-114.
Stefanović V. (1964). Šumska vegetacija na verfenskim pješčarima i glincima istočne i jugoistočne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu 9(3): 1-86.
Stefanović V. (1964). Šumska vegetacija šireg područja Trebevića. Radovi Naučnog društva SR Bosne i Hercegovine, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka 25(7): 57-153.
Stefanović V. (1969). Fitocenoza brdskog lužnjaka u istočnoj Bosni Quercetum roboris montanum (Stef., 1960) Ass. n. Ekologija 4(2): 225-236.
Stefanović V. (1970). Fitocenoza bijelog bora i smrče sa brdskim lužnjakom kod Knežine na Romaniji. Radovi ANUBiH 39, Odjeljenje prirodno-matematičkih nauka 11: 125-145.
Stefanović V. (1987). Revizija postojećih i izdvajanje novih sjemenskih sastojina i proučavanje bioloških karakteristika smrče, jele, bijelog i crnog bora u funkciji proizvodnje kvalitetnog sjemena za potrebe šumarstva SR BiH [Elaborat]. Šumarski
Stefanović V., Sokač A. (1962). Fitocenoza bijelog bora i maljave breze na rubu tresetišta kod Han-krama (Pineto-Betuletum pubescentis, Stef.). Radovi Naučnog društva SR Bosne i Hercegovine 19, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka 5: 97-126.
Topalić-Trivunović L., Šumatić N. (2004). Reynoutria japonica Houtt. - invasive species in ruderal flora of Banja Luka. Acta Herbologica 13(1): 13-18.
Tregubov V. S. (1941). Les forets vierges montagnardes des Alpes Dinariques - Massif de Klekovatcha-Guermetch: Étude Botanique et Forestiere. Causse, Graille et Castelnau, Montpellier, FR: 118 str.